My Operahazreti DAVUD a.s.
Friday, June 5, 2009 6:19:16 PM
Nakon pobjede nad Dzalutovom vojskom i nakon Talutove smrti, Davud posta poslanik i kralj Benu Israila. Jos od vremena Josu'a, cetiri stotine i sezdeset godina, poslanstvo i vlast nisu bili u rukama jednog covjeka iz naroda Benu Israil.
Davud je bio sin Ejsa'a, iz potomstva Jakubovog sina Jahode. Preko njega se vlast ponovo vratila Jahodinim potomcima. Historicari ga opisuju kao sto kaze Et-Taberi u svojoj historiji: Niska rasta, plavih ociju, slabe kose i cista srca.
Allah dz,s, je ojacao Davudovo kraljestvo, Benu Israil se nakon godina velikih nesporazuma i razdora ponovo ujedini. Allah mu podari mu'dzize i posla mu listove objave (suhufe) koje se zovu Zebur.
A Davudu smo dali Zebur. (An-Nisa, 163.)
Davud a,s, je bio lijepog glasa, mnoge predaje spominju kako nijednom covjeku nije dat Ijepsi glas od Davudovog. U sahih-hadisu kojeg biljezi imam Ahmed se kaze da je Resulullah s,a,w,s, cuo Ebu Musa el-Esarija kako uci Kur'an, glas mu je bio posebno lijep, Poslanik je neko vrijeme slusao melodicno ucenje Kur'ana, koje se ttazi prilikom ucenja, potom Resulullah s,a,w,s, rece:
O Ebu Musa, data ti je Davudova melodicnost glasa. (Buhari, hadis 4761 .)
U tome je Allah dz,s, dao znak Davudovog poslanstva Ijudima. Kad bi Davud a,s, ucio Zebur, brda bi za njim ponavljala njegove rijeci a ptice bi iznad njega u mjestu lebdjele i sa njim ponavljale tesbih, jer im je Allah dz,s, naredio:
O brda, ponavljajte zajedno s njim hvalu, i vi ptice! (Saba, 10.)
U drugom ajetu se kaze:
I potcinismo planine i ptice da s Davudom Allaha hvale: to smo Mi bili kadri uciniti. (Al-Anbiya', 79.)
To je bila Davudova mudziza i ljudi su je jasno vidjeli. Allah dz,s, kaze:
Mi smo brda potcinili da zajedno s njim hvale Allaha prije nego sto Sunce zadze i poslije posta grane. (Sad, 18.)
A i ptice okupljene ' svi su oni zbog njegova hvaljenja hvalu ponavljali. (Sad, 19.)
Davudova mu'dziza je bila gvozdze koje u njegovim rukama oblikovalo poput gline i voska. Od njeg je Davud a,s, nacinio pancir koji je bio nepoznat Ijudiina toga vremena. Ljudi su koristili pancir u obliku zeljeznih ploca koje su nosili na prsima, pleckama i lectima. Tak\i pancki su bili jako teski pa im Davud napravi pancir od malih zeljeznih halki koji je bio neuporedivo laksi od do tada poznatih. Ovi panciti kao i nacin njihovog pravljenja su spomenuti u Kur'anu:
.. i ucinili da mu mehko gvozde bude.
Pravi siroke pancire i cestito ih pleti! - i cinite dobro, jer Ja vidim sta radite vi. (Saba',10.-11.)
Allah dz,s, kaze:
I naucismo ga da izraduje pancire za vas da vas stîte u borbi s neprijateljem – pa zasto niste zahvalni? (Al-Anbiya1,80.)
Poslanici su dali veliki doprinos u unapredenju civilizacija, vidjet cemo Sulejmanovu ulogu u civilizacijskom napretku toga vremena. Obrada metala se jako razvila posebno u doba Davuda a,s, Allah ojaca Davudovo carstvo i ucini ga mocnim. O tome Allah dz,s, kaze:
I ucvrstili smo carstvo njegovo i dali mu vjerovjesnistvo i sposobnost da rasuduje. (Sad,20.)
Nakon podjeljenosti i rascjepkanosti Benu Israila, Allah im podari veliko, ujedinjeno i mocno carstvo kojim je uspjesno vladao Davud a,s,. Davud je pravedno sudio ljudima, neke njegove presude su spomenute u Kur'anu. Tako jednog dana dvojica Ijudi predzose preko zidina hrama u kojem je Davud a,s, cinio ibadet. Poznato je da je Davud dio dana provodio sudeci Ijudima, dio dana bi posvetio upravljanju carstvom, a noc bi provodio u ibadetu. Nocu nije dozvoljavao nikome da ga u ibadetu ometa. Jedne noci dvije osobe se usudise i preskocise zid dvorca. Davud se iznenadi kad ih ugleda. Postoji predaja koja kaze kako se radilo o dvojici meleka u Ijudskom obliku, ali ja nisam nasao da je ijedna od tih predaja vjerodostojna.
Allah dz,s, kaze:
A da li je do tebe doprla vijest o parnicarima kada su preko zida hrama presli,
kad su Davudu upali, pa se on njih uplasio. "Ne boj se" * rekli su "mi smo dvojica parnicara, jedan drugom smo nazao ucinili, pa nam po pravdi presudi; ne budi pristrasan, i na pravi put nas uputi."(Sad,21.-22.)
Pitao ih je: "Zasto niste dosli u toku dana?" "Zakasnili smo", rekli su. Pitao ih je o sporu, prvi od njih rece:
"Ovaj prijatelj moj ima devedeset i dévêt ovaca, a ja samo jednu, i on mi rece: 'Daj ti nju meni'! - i u prepirci me pobijedi." (S ad, 23.)
Mnoge predaje spominju kako se ovdje radilo o zenarna... to je pravi belaj koji se nalazi u knjigama tefsira, kako je navodno Davud imao devedeset dévêt zena, a jedan njegov vojskovoda je imao lijepu zenu koju je Davud zelio za sebe. Posto je bila udata, slao je njezinogmuza u brojne bitke a on bi se redovno vracao kao pobjednik, pa ga je na kraju ubio i zenu mu sebi uzeo. Rijeci koje se ne mogu kazati o najslabijim vjernicima, a kamoli o poslanicima. To je greska i belaj koji se moze naci u pojedinim knjigama tefsira.
Tacno je sljedece: Ovdje se zeljelo iskusati Davudovo sudenje Ijudima. Bilo je rijeci o ovcama, a ne o zenama. Za zenu se u arapskom jeziku nikada ne kaze ne'adze - ovca, niti se kaze bekare -krava, kao sto neki smutljivci kazu o Aisi r,a, To su neke od opasnosti prisutnih u tefsirima.
Ovaj drugi je rekao prvom: "Ja imam devedeset dévêt ovaca a ti samo jednu. Daj mi i ti svoju da je cuvam sa mojim ovcama. Nema pottebe da hodas za jednom ovcom, ja eu ti je cuvati. Vjerovao sam mu, sad on tvrdi kako ja kod njega nemam nista, ja nemam za to nikakav dokaz. Trazim pravednu presudu"!
Davud presudi:
"Ucinio ti je, doista, krivo!" - rece Davud - "time sto je trazio da tvoju ovcu doda ovcama svojim; mnogi ortaci ciné nepravdu jedni drugima." (Sad, 24.)
Mnogi ortaci ciné zulum jedan drugom. Ovdje je upozorenje ortacima da budu pravedni i da jedni drugima nepravdu ne ciné. Malo je onih koji nisu takvi.
Ne ciné jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo. (Sad, 24.)
Davud a,s, pozuri u presudi a da drugu stranu u sporu nije ni saslusao. U jednoj predaji se spominje kako su ova dvojica odjednom nestala ispred Davuda a,s,. U drugoj predaji se kaze kako je drugi upozorio Davuda i zatrazio da i njega saslusa. Davud shvati kako je zulum ucinio drugoj strani, odniah se pokaja:
Davud se uvjeri da smo Mi bas njega na kusnju stavili, pa oprost od Gospodara svoga zamoli, pade licem na tle i pokaja se. (Sad, 24.)
Ovako postupaju dobri Allahovi robovi. Odmah nakon uvidzene greske se pokaju.
Allah dz,s, kaze:
I Mi smo mu to oprostili, i on je, doista, blizak nama i divno prebivaliste ga ceka. (Sad, 25.)
Allah ga upozori na njegovu gresku. U tom upozorenju je dokaz da se radilo o ovcama, a ne kao sto zidovi lazu na poslanika, optuzujuci ga za nekakvu zenu.
O Davude, Mi smo te namjesnikom na Zemlji ucinili, zato sudi Ijudima po pravdi i ne povodi se za strascu da te ne odvede s Allahova puta; one koji skrecu s Allahova puta ceka teska patnja na onome svijetu zato sto su zaboravljali na Dan u kome ce se racun polagati. (Sad, 26.)
Tako je vladao i sudio svome narodu, Allahu posebno drag rob, Davud a,s, U sahih-hadisu, kojeg biljezi Buharija iMuslim, se kaze:
Allahu najdrazi namaz Je Davudov namaz, a najdrazi post mît je Davudov post. Davud b ipola noci proveo u snu, trecinu bi noci klanjao nocni namaz pa bi se sestinu te noci spavao. Postio bi svaki drugi dan. (Buhari, hadis 1067.)
Allah dz,s, je pohvalio Davuda rijecima:
"Trudite se i budite zahvalni, o celjadi Davudova!" ' A malo je zahvalnïh medu robovima Mojîm. (Saba1,13.)
Da nas Allah ucini od Njemu zahvalnih robova.
Umro je Davud a,s, u stotoj godini zivota, njegova smrt je spomenuta u mnogim sahih-hadisima, koje smo spomenuli u kazivanju o Adernu a,s, kada je on ugledao svjetlo na Davudovom celu i od sebe mu dao jos cetrdeset godina koje su dodate na ranije odredenih sezdeset godina.
U sahih-hadisima se spominje kako je Davud a,s, bio jako ljubomoran na svoje zene koje su zivjele u zidinama, opasanim dvorcima kako se niko ne bi mogao njima pribliziti. Jednog dana zene ugledase covjeka u unuttasnjosti dvorca. Pitale su se:
-Ko je ovaj, Allaha nam, ako ga Davud vidi pogubit ce ga.
Davud sazna za tog covjeka, upita ga ko je on i kako je i zasto presao zabranjeni dio dvorca. Ovaj mu odgovori:
-Ja sam onaj za koga ne postoje zidine ni prepreke. Davud mu rece:
-Ti si Melek smrti, dodzi i uzmi mi dusu! Odmah se Davud pokorio Allahovoj odredbi.,Pokopao ga je Sulejman a,s, u Kudsu. Ovaj hadis biljezi imam Ahmed sa jakim senedom:
Allahov poslanik Davud je bio jako Ijubomoran. Kada bi napustio kucu, sva vrata bi zakljucao, tako da niko nije mogao uci kod njegovih zena dok se on ne vrati. Jednog danaje izasao i zakljucao vraîa, njegova supruga je, gledajuci kroz prozor u dvoriste, ugledala nepoziatog covjeka kako stoji na sredini avlije. Rece prisutnima: "Kako je mogao onaj covjek uci tamo kadsu sva vrata zakljucana, tako mi Allaha, osramotit cemo se pred Davudom. " Kada se Davud vrati, ugleda covjeka kako stoji na sred dvorista. "Ko si ti", - upita ga. "]a sam onaj koji se ne boji kraljeva i pred kojim se ne moze niko nedati", - odgovori on. Davud rece: "Ti si, tako mi Allaha, Melek smrti, pa dobro dosla Allahova odredbo". (AhmedovMusned, hadis 9063.)
Davud je bio sin Ejsa'a, iz potomstva Jakubovog sina Jahode. Preko njega se vlast ponovo vratila Jahodinim potomcima. Historicari ga opisuju kao sto kaze Et-Taberi u svojoj historiji: Niska rasta, plavih ociju, slabe kose i cista srca.
Allah dz,s, je ojacao Davudovo kraljestvo, Benu Israil se nakon godina velikih nesporazuma i razdora ponovo ujedini. Allah mu podari mu'dzize i posla mu listove objave (suhufe) koje se zovu Zebur.
A Davudu smo dali Zebur. (An-Nisa, 163.)
Davud a,s, je bio lijepog glasa, mnoge predaje spominju kako nijednom covjeku nije dat Ijepsi glas od Davudovog. U sahih-hadisu kojeg biljezi imam Ahmed se kaze da je Resulullah s,a,w,s, cuo Ebu Musa el-Esarija kako uci Kur'an, glas mu je bio posebno lijep, Poslanik je neko vrijeme slusao melodicno ucenje Kur'ana, koje se ttazi prilikom ucenja, potom Resulullah s,a,w,s, rece:
O Ebu Musa, data ti je Davudova melodicnost glasa. (Buhari, hadis 4761 .)
U tome je Allah dz,s, dao znak Davudovog poslanstva Ijudima. Kad bi Davud a,s, ucio Zebur, brda bi za njim ponavljala njegove rijeci a ptice bi iznad njega u mjestu lebdjele i sa njim ponavljale tesbih, jer im je Allah dz,s, naredio:
O brda, ponavljajte zajedno s njim hvalu, i vi ptice! (Saba, 10.)
U drugom ajetu se kaze:
I potcinismo planine i ptice da s Davudom Allaha hvale: to smo Mi bili kadri uciniti. (Al-Anbiya', 79.)
To je bila Davudova mudziza i ljudi su je jasno vidjeli. Allah dz,s, kaze:
Mi smo brda potcinili da zajedno s njim hvale Allaha prije nego sto Sunce zadze i poslije posta grane. (Sad, 18.)
A i ptice okupljene ' svi su oni zbog njegova hvaljenja hvalu ponavljali. (Sad, 19.)
Davudova mu'dziza je bila gvozdze koje u njegovim rukama oblikovalo poput gline i voska. Od njeg je Davud a,s, nacinio pancir koji je bio nepoznat Ijudiina toga vremena. Ljudi su koristili pancir u obliku zeljeznih ploca koje su nosili na prsima, pleckama i lectima. Tak\i pancki su bili jako teski pa im Davud napravi pancir od malih zeljeznih halki koji je bio neuporedivo laksi od do tada poznatih. Ovi panciti kao i nacin njihovog pravljenja su spomenuti u Kur'anu:
.. i ucinili da mu mehko gvozde bude.
Pravi siroke pancire i cestito ih pleti! - i cinite dobro, jer Ja vidim sta radite vi. (Saba',10.-11.)
Allah dz,s, kaze:
I naucismo ga da izraduje pancire za vas da vas stîte u borbi s neprijateljem – pa zasto niste zahvalni? (Al-Anbiya1,80.)
Poslanici su dali veliki doprinos u unapredenju civilizacija, vidjet cemo Sulejmanovu ulogu u civilizacijskom napretku toga vremena. Obrada metala se jako razvila posebno u doba Davuda a,s, Allah ojaca Davudovo carstvo i ucini ga mocnim. O tome Allah dz,s, kaze:
I ucvrstili smo carstvo njegovo i dali mu vjerovjesnistvo i sposobnost da rasuduje. (Sad,20.)
Nakon podjeljenosti i rascjepkanosti Benu Israila, Allah im podari veliko, ujedinjeno i mocno carstvo kojim je uspjesno vladao Davud a,s,. Davud je pravedno sudio ljudima, neke njegove presude su spomenute u Kur'anu. Tako jednog dana dvojica Ijudi predzose preko zidina hrama u kojem je Davud a,s, cinio ibadet. Poznato je da je Davud dio dana provodio sudeci Ijudima, dio dana bi posvetio upravljanju carstvom, a noc bi provodio u ibadetu. Nocu nije dozvoljavao nikome da ga u ibadetu ometa. Jedne noci dvije osobe se usudise i preskocise zid dvorca. Davud se iznenadi kad ih ugleda. Postoji predaja koja kaze kako se radilo o dvojici meleka u Ijudskom obliku, ali ja nisam nasao da je ijedna od tih predaja vjerodostojna.
Allah dz,s, kaze:
A da li je do tebe doprla vijest o parnicarima kada su preko zida hrama presli,
kad su Davudu upali, pa se on njih uplasio. "Ne boj se" * rekli su "mi smo dvojica parnicara, jedan drugom smo nazao ucinili, pa nam po pravdi presudi; ne budi pristrasan, i na pravi put nas uputi."(Sad,21.-22.)
Pitao ih je: "Zasto niste dosli u toku dana?" "Zakasnili smo", rekli su. Pitao ih je o sporu, prvi od njih rece:
"Ovaj prijatelj moj ima devedeset i dévêt ovaca, a ja samo jednu, i on mi rece: 'Daj ti nju meni'! - i u prepirci me pobijedi." (S ad, 23.)
Mnoge predaje spominju kako se ovdje radilo o zenarna... to je pravi belaj koji se nalazi u knjigama tefsira, kako je navodno Davud imao devedeset dévêt zena, a jedan njegov vojskovoda je imao lijepu zenu koju je Davud zelio za sebe. Posto je bila udata, slao je njezinogmuza u brojne bitke a on bi se redovno vracao kao pobjednik, pa ga je na kraju ubio i zenu mu sebi uzeo. Rijeci koje se ne mogu kazati o najslabijim vjernicima, a kamoli o poslanicima. To je greska i belaj koji se moze naci u pojedinim knjigama tefsira.
Tacno je sljedece: Ovdje se zeljelo iskusati Davudovo sudenje Ijudima. Bilo je rijeci o ovcama, a ne o zenama. Za zenu se u arapskom jeziku nikada ne kaze ne'adze - ovca, niti se kaze bekare -krava, kao sto neki smutljivci kazu o Aisi r,a, To su neke od opasnosti prisutnih u tefsirima.
Ovaj drugi je rekao prvom: "Ja imam devedeset dévêt ovaca a ti samo jednu. Daj mi i ti svoju da je cuvam sa mojim ovcama. Nema pottebe da hodas za jednom ovcom, ja eu ti je cuvati. Vjerovao sam mu, sad on tvrdi kako ja kod njega nemam nista, ja nemam za to nikakav dokaz. Trazim pravednu presudu"!
Davud presudi:
"Ucinio ti je, doista, krivo!" - rece Davud - "time sto je trazio da tvoju ovcu doda ovcama svojim; mnogi ortaci ciné nepravdu jedni drugima." (Sad, 24.)
Mnogi ortaci ciné zulum jedan drugom. Ovdje je upozorenje ortacima da budu pravedni i da jedni drugima nepravdu ne ciné. Malo je onih koji nisu takvi.
Ne ciné jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo. (Sad, 24.)
Davud a,s, pozuri u presudi a da drugu stranu u sporu nije ni saslusao. U jednoj predaji se spominje kako su ova dvojica odjednom nestala ispred Davuda a,s,. U drugoj predaji se kaze kako je drugi upozorio Davuda i zatrazio da i njega saslusa. Davud shvati kako je zulum ucinio drugoj strani, odniah se pokaja:
Davud se uvjeri da smo Mi bas njega na kusnju stavili, pa oprost od Gospodara svoga zamoli, pade licem na tle i pokaja se. (Sad, 24.)
Ovako postupaju dobri Allahovi robovi. Odmah nakon uvidzene greske se pokaju.
Allah dz,s, kaze:
I Mi smo mu to oprostili, i on je, doista, blizak nama i divno prebivaliste ga ceka. (Sad, 25.)
Allah ga upozori na njegovu gresku. U tom upozorenju je dokaz da se radilo o ovcama, a ne kao sto zidovi lazu na poslanika, optuzujuci ga za nekakvu zenu.
O Davude, Mi smo te namjesnikom na Zemlji ucinili, zato sudi Ijudima po pravdi i ne povodi se za strascu da te ne odvede s Allahova puta; one koji skrecu s Allahova puta ceka teska patnja na onome svijetu zato sto su zaboravljali na Dan u kome ce se racun polagati. (Sad, 26.)
Tako je vladao i sudio svome narodu, Allahu posebno drag rob, Davud a,s, U sahih-hadisu, kojeg biljezi Buharija iMuslim, se kaze:
Allahu najdrazi namaz Je Davudov namaz, a najdrazi post mît je Davudov post. Davud b ipola noci proveo u snu, trecinu bi noci klanjao nocni namaz pa bi se sestinu te noci spavao. Postio bi svaki drugi dan. (Buhari, hadis 1067.)
Allah dz,s, je pohvalio Davuda rijecima:
"Trudite se i budite zahvalni, o celjadi Davudova!" ' A malo je zahvalnïh medu robovima Mojîm. (Saba1,13.)
Da nas Allah ucini od Njemu zahvalnih robova.
Umro je Davud a,s, u stotoj godini zivota, njegova smrt je spomenuta u mnogim sahih-hadisima, koje smo spomenuli u kazivanju o Adernu a,s, kada je on ugledao svjetlo na Davudovom celu i od sebe mu dao jos cetrdeset godina koje su dodate na ranije odredenih sezdeset godina.
U sahih-hadisima se spominje kako je Davud a,s, bio jako ljubomoran na svoje zene koje su zivjele u zidinama, opasanim dvorcima kako se niko ne bi mogao njima pribliziti. Jednog dana zene ugledase covjeka u unuttasnjosti dvorca. Pitale su se:
-Ko je ovaj, Allaha nam, ako ga Davud vidi pogubit ce ga.
Davud sazna za tog covjeka, upita ga ko je on i kako je i zasto presao zabranjeni dio dvorca. Ovaj mu odgovori:
-Ja sam onaj za koga ne postoje zidine ni prepreke. Davud mu rece:
-Ti si Melek smrti, dodzi i uzmi mi dusu! Odmah se Davud pokorio Allahovoj odredbi.,Pokopao ga je Sulejman a,s, u Kudsu. Ovaj hadis biljezi imam Ahmed sa jakim senedom:
Allahov poslanik Davud je bio jako Ijubomoran. Kada bi napustio kucu, sva vrata bi zakljucao, tako da niko nije mogao uci kod njegovih zena dok se on ne vrati. Jednog danaje izasao i zakljucao vraîa, njegova supruga je, gledajuci kroz prozor u dvoriste, ugledala nepoziatog covjeka kako stoji na sredini avlije. Rece prisutnima: "Kako je mogao onaj covjek uci tamo kadsu sva vrata zakljucana, tako mi Allaha, osramotit cemo se pred Davudom. " Kada se Davud vrati, ugleda covjeka kako stoji na sred dvorista. "Ko si ti", - upita ga. "]a sam onaj koji se ne boji kraljeva i pred kojim se ne moze niko nedati", - odgovori on. Davud rece: "Ti si, tako mi Allaha, Melek smrti, pa dobro dosla Allahova odredbo". (AhmedovMusned, hadis 9063.)
