TITAN DIZAJN - dizajn logotipa, dizajn web sajtova, dizajn ambalaže

Dizajn logoa, izrada web sajta, dizajn ambalaze agencija TITAN DIZAJN u Beogradu

Subscribe to RSS feed

Uvod u kaligrafiju-vrste pisma

Navikli smo na to da posmatramo sliku bez reci, prepoznajemo oblike iz prirode ili svakodnevnog zivota, otkrivamo emociju u boji i potezu cetke umetnika. Ali sta ako taj potez cetke zamenimo potezom pera, ako boju obogatimo slovima ili je samo preformulisemo, damo joj novi viseznacni oblik? Da li cemo tako predstavljenu emociju smatrati manje vrednom ili mozda slabijom?

U svesti coveka rec i slika su razdvojeni. Rec je tu da opise sliku, emociju ili dogadjaj, a slika da bude vidjena, dozivljena ili opisana, ali nikad ispricana ili prepricana do kraja. Slika kao visi nivo, estetska vrednost, i rec kao nizi nivo, prica u funkciji estetske vrednosti. Ako te dve stvari
pomirimo i tekst predstavimo kao sliku sa nekoliko planova ili nivoa dubine svesti, mozda cemo privuci gledaoca da zagrebe ispod povrsine slike. Na taj nacin otvoricemo mu vrata i pruziti mogucnost da sliku proputuje sa cetiri strane.

Kaligrafija od svog posmatraca zahteva dodatno angazovanje, ne samo puko posmatranje oteza i boje, vec i citanje. Tako kaligrafija deluje na dva paralelna nivoa. Stvaranje kaligrafije je odjednako alhemija kao i slikarstvo ili kuvanje. Svaki deo puta na tom stvaranju je povezan sa celinom i tako imamo hiljadu malih slika koje grade jednu, veliku.
RAZVOJ PISMA KROZ VEKOVE

Potreba coveka da za sobom ostavi neki trag, zabelesku, sliku ili pisanu rec prostire se vekovima unazad, od praistorije do danas. Tako, pismovne forme mozemo podeliti na vise razvojnih oblika:
- slikovno pismo
- slogovno pismo
- fonetsko pismo

Slikovna pisma

Ne mozemo sa sigurnoscu odrediti tacno vreme kada je covek praistorije prvi put osetio potrebu da nesto zapise, tj. zabelezi deo onoga sto ga svakodnevno okruzuje. Pretpostavlja se da je prve crteze, slikovne forme pisma, napravio covek paleolita. Sem estetske i emotivne vrednosti, ovi crtezi su trebali da nose odredjenu magijsku moc i predstavljali su u neku ruku komunikaciju
sa duhovima. Ljudi, zivotinje i biljke su predstavljani u grupama, onako kako su zaista ziveli, u lovu ili nekoj drugoj aktivnosti. Ovakva forma slikovnog pisma naziva se piktogram, sto na latinskom “pictus”, zanci slika. Kako je vreme prolazilo, slike su postajale sve stilizovanije i lagano prelazile u slikovne znake. Opisivale su pojmove, a ne situacije i svaki znak je redstavljao
jednu ideju / pojam. Zato je ovo pismo nazvano ideogram (“idea” na grckom znaci zamisao).

Ako malo bolje pogledamo danasnjicu, shvaticemo da ovakve vrste pisama ili znakova nisu iscezle do danasnjih dana. Modernizovane su i prilagodjene za brzo citanje (primer: saobracajni znaci, rimski i arapski brojevi...). Ideogrami su pismo koje datira iz starog veka i itekako je zasluzno za intelektualni razvoj coveka. U nekim civilizacijama ovaj razvoj je trajao dosta dugo, dok kod nekih jos uvek traje. Kao najoriginalniji oblik ideogramskog pisma treba pomenuti kinesko pismo. Ono je vrlo komplikovano i sadrzi nekoliko hiljada znakova.
Slogovna i pojmovna pisma

Daljim filtriranjem znakova doslo se do pojmovnih pisama. Ovaj sistem se zasnivao na obelezavanju reci ili nekih njenih delova posebnim slikovnim znakom ili nekim simbolom radi doslednijeg belezenja misli. Kao najstariji oblik ovog pisma smatra se sumersko klinasto pismo. Bilo je pisano na glinenim plocicama i usavrsavano vremenom. Zapisi na ovim plocicama koji
su bili duzi, zahtevali su numerisanje plocica, preteca danasnje paginacije, pa se zato moze reci da pra-knjige i biblioteke poticu sa sumerskog tla. Vrlo rano, Egipcani proizvode papirus koji
vremenom postaje maksimalno eksploatisan. Pismo koje su koristili bilo je hijeroglifsko pismo, a svoj naziv je dobilo po grckom prevodu originalnog naziva koji znaci “sveti znaci”. Sam papirus bio je ispisan hijeroglifskim, hijeratskim i demotskim pismom, savijan u svitak i cuvan u bibliotekama. Najveca biblioteka starog sveta je bila aleksandrijska. Nova hriscanska religija koja je brzo prihvacena preporucivala je koriscenje jagnjecih i jarecih koza za pisanje zbog svoje postojanosti.

Fonetsko pismo

Pored egipatske vrlo razvijene civilizacije na Mediteranu se pojavljuju jos neke. Fenikija kao trgovacki centar bila je najrazvijenija i samim tim u velikoj meri zasluzna za sirenje fonetskog pisma po Mediteranu. Medjutim, znacajnu prekretnicu su napravili Grci. Iz toga su proizisla mnoga danasnja cirilicna i latinicna pisma. Novine koje su Grci uneli u fenicansko pismo bile
su vrlo znacajne. Uveli su vokale u alfabet, medjutim, mnogo bitnija promena je promena pravca pisanja. Grci su, dakle, u VII i VI veku pre nase ere, promenili pravac pisanja s leva u desno. Tokom prelaznog perioda navikavanja pisalo se u naizmenicnim redovima – jedan s desna u levo – jedan s leva u desno, tzv. bustrofedon, medjutim Grci definitivno prelaze na novi sistem krajem V veka pre nase ere. Promenom pravca pisanja i znakovi dobijaju novi oblik, okrecu se u pravcu pisanja sto im daje dinamicnost.

Razvoj danasnjih pisama

Pocetak danasnje latinice lezi u tzv. zapadno grckom pismu koje je nastalo u Italiji. Etrurci su takodje prihvatili grcki uticaj. To pismo je preneto krajem 8. veka pre nase ere u juznu Italiju. Latinska abeceda je dobila svoj naziv po prvim sliovima u redosledu i u prvo vreme
je imala 21 verzalni znak. Minuskulni oblik pisma nije postojao. Ovakav oblik pisma sluzio je za brze poruke. Rukopisno pismo se razvijalo u dva oblika:
- kvadratika
- rustika

Kao trece, i s posebnom namenom, razvijalo se kapitalno pismo. Ono je sluzilo za ispisivanje monumentalnih slavoluka, spomenika, tabli, obeliska... Kvadratna kapitala je dobila naziv po kvadratnom obliku svojih slova. Rustika je verzalno pismo koje je korisceno za ispisivanje knjiga. Dobila je naziv po Vergilijevim tekstovima o zivotu na selu (rustica – seoski). Po svom izgledu, ovo pismo je usko i po uzoru na scriptura actuaria. Stariji i mladji rimski kurziv nastaju pisanjem verzala po diptihu (dvolisni notes sa spoljne strane oblozen metalom ili slonovacom a sa unutrasnje voskom po kome se pisalo), cetkom po zidu, a i mnogi zapisi filozofa i pisaca napravljeni su njime na papirusu.
Skoro u isto vreme razvijaju se i oblici uncijalnih pisama nastali iz kapitalnog pisma sa vise slobode u pisanju. Pocetkom VI veka uvodi se i poluncijalno pismo i ono je bilo prvo rimsko pismo koje sa dvolinijskog sistema pisanja prelazi na cetvorolinijski.


U ranom srednjem veku se pojavljuju razni oblici nacionalnih pisama:
- irski i anglosaksonski poluuncijal
- siroki i uski anglosaksonski minuskul
- merovinsko minuskulno pismo
- karolinsko
- vizigotsko
- langobardsko
- benventana, okrugla i uglasta
Krajem VIII veka karolina se pojavljuje u nekoliko manastira u Francuskoj. Od kraja VIII pa sve do XII veka se koristilo po nalogu Karla Velikog i posluzilo je kao osnov za danasnju minuskulu. U XII veku karolinu romanskog perioda smenjuju brojna gotska pisma. U Italiji, tokom humanizma i renesanse, stvorena su nova pisma po uzoru na klasicna rimska i karolinsku minuskulu:
- humanistiãki minuskul
- renesansni kurziv


Pojava knjige kao nove forme

Jos jedna tradicija od istorijskog znacaja koju uvodi Karlo Veliki su prepisivaonice. Njihova namena je bila da kroz vekove sacuvaju sve tekstove Grcke i Rima. Kodeksi (codex – na latinskom zapis), nastali u V veku, su u stvari bili do tada najpotpuniji oblici knjiga. Od diptiha
su preuzete forme korica, a pergament kao buduci knjizni blok. Posao prepisivaca ili skriptora bio je na ceni u to doba i nije bio ni malo lak. Prepisivani su religiozni tekstovi ali i mnoga anticka dela i na taj nacin sacuvana do danas. Vrhunac umetnicke vrednosti knjiga dozivljava u periodu humanizma i renesanse. U nju se tada najvise ulagalo i papir koji je dosao iz Kine, znacajno je pojeftinio izradu kodeksa. Sem postupka prepisivanja u to doba se razvija i nova tehnika umnozavanja knjiga – ztampanje otiskivanjem. Pravljene su drvene ploce na kojima je bio
rezbaren tekst i ilustracija, koje su zatim bile premazivane bojom i otiskivane na papir. Ova tehnika se zvala ksilografija. Po uzoru na pismo koje su koristili skriptori, humanisti formiraju antkvu ili humanistiãki minuskul tzv. litera antikva – stara slova. Uvodjenje pomicnog sloga u Evropu (Gutenberg) postupak umnozavanja knjiga je modernizovan i time pocinje doba stamparstva tj. tipografije.

RAZVOJ CIRILICE

Pisma koja su proizisla iz grcke uncijale bila su glagoljica, bosancica i cirilica. Slovenske drzave Raska, Makedonija, Bosna, Zeta, Hrvatska i Bugarska koristile su latinsko i grcko pismo. Severne slovenske drzave koje su bile pod jakom germanizacijom, imale su vecu potrebu za oblikovanjem svog pisma. Iz tog razloga knez Rastislav od cara Mihajla u Carigradu trazi da mu posalje ucitelja koji bi narodu na njegovom jeziku protumacio hriscansku veru. U to vreme, kao propovednici, su bila pozanta braca Cirilo i Metodije iz Soluna. Car je smatrao da je slovenski
jezik bio najcistiji u Solunu i zato ih salje na put. Prvo su uredili slovensku azbuku a zatim preveli bogosluzbeno jevandjelje na slovenski jezik. U Moravsku drzavu stizu 863. godine i ostaju 3 godine. Njihovi ucenici su se razisli po svim slovenskim zemljama, a medju njima najistaknutiji
su bili Naum, Kliment Ohridski i Konstantin Preslavski. Vremenom su se formirali dva jaka centra pismenosti i to u Makedoniji Ohridska skola i u Bugarskoj, Preslavska skola. U srpskim zemljama su takodje radili ucenici Cirila i Metodija i stigli cak do Jadranskog mora. Sama cirilica je dobila naziv po Cirilu, a prvo slovensko pismo koje su braca donela bila je glagoljica. O cirilici, koju su formirali ucenici Cirila i Metodija postoje brojni zapisi iz kojih saznajemo je i primennjena
pri pisanju prve knjige Izbornog jevandjelja, koja je prevedena sa grckog jezika. Jedan stari spis pod nazivom “O pismenima”, koji je napisao Crnorisac Hrabar, govori o Cirilu i Metodiju, braci iz Soluna. U Vizantiji su se u to vreme koristila dva tipa grcke azbuke: jedan koji je licio na nasa velika stampana slova i jedan koji je odgovarao nasim pisanim slovima i nazvani su majuskula i minuskula. I glagoljica i cirilica su se koristile kao svecana pisma. Slovenska azbuka je bila usko povezana sa grckom po azbucnom redu, obliku pojedinih slova i izgovoru. Uredjeno slovensko pismo korisceno je prvi put u staroslovenskom jeziku. To je bio knjizevni jezik Starih Slovena u prva dva veka njihove pismenosti i odavno vise nije u upotrebi. Danas, on se koristi u osnovi crkvenog i liturgijskog jezika, pod nazivom crkvenoslovenski jezik.

Glagoljica

Sirila se u Hrvatskoj gde je prihvacena kao nacionalno, zvanicno pismo. Koristila se do 18. veka,
a u nekim krajevima i duze. Preoblikovana je i iz nje je nastala nova varijanta – hrvatska glagoljica. U pocetku je imala 43 znaka, da bi na kraju bila svedena na 40 sto je zadovoljavalo fonetske zahteve jezika. Prema izgledu se razlikuju dva oblika: uglasta i obla, a prva knjiga stampana ovim pismom je “Misal” iz 1483. godine, stampan u Veneciji.

Bosancica

Varijanta cirilice i razvila se u bosanskoj drzavi. Najstariji dokument pisan ovim pismom datira iz 1189. godine i to je Povelja Kulina Bana. Kako je bosanska drzava slabila, tako je i pismo odumiralo.

Cirilica

Slovensko pismo koje je nastalo posle glagoljice. Najstariji spomenici pisani ovim pismom poticu iz 10. veka, a njegov razvoj je bio vezan za Simeonovu Bugarsku koja je u to doba bila najmocnija drzava. Razvija se knjizevnost po uzoru za vizantijsku, a zavisnost od Vizantije ogleda se i u menjanju glagoljice cirilicom. U osnovi je grcko pismo – uncijalno ili liturgijsko, dopunjeno znakovima neophodnim za cisto slovenske glasove. Cirilica je nastala od starogrckog majuskulnog uncijalnog pisma, dok je glagoljica bila vezana za minuskul. Ne zna se pouzdano ko je izvrsio promenu azbuke ali se pretpostavlja da je to bio Kliment Ohridski, ucenik Cirila i Metodija, mada neki spisi govore da je to bio i episkop Konstantin. Zahvaljujuci Vuku Karadzicu, cirilica je danas jedno od najuredjenijih pisama. U pocetku je imala 37 znakova od kojih su 23 grcka uncijalna slova, a 14 je preoblikovano iz glagoljice u skladu sa karakteristicnim
slovenskim glasovima. Svoj konacni izgled dobila je tek u 11. veku i tada se pojavljuje kao staroslovensko pismo. Koriste je Rusi, Ukrajinci, Makedonci, Srbi, Crnogorci i Bugari. Vukovom reformom “pisi kao sto govoris, citaj kao sto je napisano”, azbuka je umesto 46 znakova koliko
je prvobitno imala, svedena na 30 – prvobitna 24 i 6 novih. Reforma je zavrsena 1818.godine, ali je u upotrebu usla tek 1868. godine. Razvoj cirilicnog pisma moze se pratiti putem srednjevekovnih srpskih spisa iz nekoliko umetnickih cenrara.
Reforma cirilice je izvrsena i u Rusiji 1710. godine, posto je ruski car Petar Veliki bio nezadovoljan izgledom pisma i velikim brojem znakova. Ova cirilica je dobila naziv gradjanska, a ponovna reforma je izvrsena pred Oktobarsku revoluciju. Prve cirilicne knjige su stampane 1491. godine u Krakovu (“Oktoih prvoglasnik” i “Casoslav”), dok je prva srpska tj. juznoslovenska cirilicna knjiga stampana 1494. godine na Cetinju.

Makedonska cirilica

U danasnjem obliku je sacinjena posle Drugog svetskog rata po uzoru na Vukovu cirilicu.
Tokom svog razvoja cirilica je menjala svoj graficki oblik. Stampana slova su bila manje podlozna promenama, dok su pisana prosla kroz niz promena. Posle dugogodisnjih polemika da li se treba prikloniti latinici na putu ka Evropi, tek poslednjih godina u nasoj zemlji cirilica je proglasena za zvanicno pismo kojim se pisu sva drzavna dokumenta. 1991. godine, Prosveta je objavila bukvar Inoka Save, koji je izvorno prvi put stampan u Veneciji 20. maja 1597.godine na svega dva lista. Drugo izdanje je iste godine izaslo na cetiri lista, takodje u Veneciji, medjutim
dugo je bio zaboravljen.


Sto jedna rečenica o opremi knjige-Titan Dizajn Beograd

UOPŠTE

(1) Uloga opreme knjige je trostruka: mora da prenese tekst, a time i da zadovolji zahtev efikasne i osmišljene reprodukcije sadržaja, mora biti primerena potrebama čitaoca i, na kraju, mora težiti stvaranju lepe knjige, pri čemu lepota opreme ne sme da nadjača ostale elemente.

(2) Ko god primi odgovornost za opremu knjige, bilo da je to grafičar knjige ili njen proizvodjač, dobro će uraditi ako najpre pročita tekst ili na neki drugi način stekne što tačniju predstavu o autorovoj nameri, o verovatnom krugu čitalaca i literarnom žanru kome delo pripara.

FORMAT

(3) Cilju publikacije mora da odgovara izbor formata. Knjiga bi trebalo da ude što lakša i nikad suviše velika. Pri odredjivanju formata knjige koja je namenjena uobičajenom čitanju, počinje se od optimalne dužine složenog reda. Za veličinu pisma od 9 ili 10 tačaka, dužina reda se kreće izmedju 18 i 22 cicera. Tražimo li najlepši odnos širine i visine strane, ukazuju nam se odnosi 11x18 cm, 11x19 cm ili 12x20 cm.

(4) Ako je na stranice neophodno smestiti široke table, formule ili ilustracije naučnih i stručnih publikacija, moguće je koristiti i širi format.Tada odnos treba da bude 2:3.Daju ga formati 14x21 cm, 16x24 cm i 18x27 cm.

(5) Kod dela bogatih reprodukcijama i fotografijama oblik se odredjuje prema vrsti i veličini slike.Ako ih je približno polovina horizontalnih i polovina vertiklanih, preporučije se kvadratni oblik, koji optički dobro deluje kada je visina nešto veća od širine, na primer, 21x24 cm ili 24x27 cm.

HARTIJA

(6) Pravac vlakana hartije (žica) kod povezanih strana mora biti paralelan sa riknom. Knjige koje su povezane upravno na smer vlakana stvaraju teškoće pri manipulaciji, sprečavaju dobro listanje i zatvaranje. Zbog toga knjiga vrlo brzo gubi dobar izgled.

(7) Za knjige namenjene uobičajenom čitanju bolje je birati hartiju boje slonovače nego krečnobelu. Kod srednje finih hartija, blaga obojenost u tonu boje slonovače ili kore jajeta deluje toplo, i na takvoj podlozui se uvek lakše čita nego na hladnobeloj.

(8) Površina hartije takodje je važna za čitanje. Najbolje su babušaste hartije, prirodne ili blago satinirane, kod kojih se primećuju samo neznatne razlike izumedju lica i naličja (gornje i mrežaste strane).

(9) Kredom oslojene hartije – ilustracione (Kunstdruck) hartije – sjaje se pri veštačkom osvetljenju, što ometa čitanje. Takvi papiri proizvode se za fotografske publikacije i umetničke reprodukcije, i to bi trebalo da im bude jedina namena.

(10) Upotreba veoma tanke biblijske hartije olakšava manipulaciju kjigama, koje bi primenom normalnih hartija bile suviše teške. Obrnuto, upotreba kredom oslojenih hartija može poboljšati manipulaciju svezaka malog obima.

(11) Kvalitet hartije, kao i karakter njene površine, obojenost i gramatura, osobine su koje treba uzimati u obzir kada su u pitanju vrsta i obim literarnog dela. Knjige koje ne moraju biti dugotrajne neće se štampati na bezdrvnim hartijama. Kvalitet upotrebljene hartije utiče na cenu njige. Pri izboru hartije neophodno je uzimati u obzir vrstu publikacije.

(12) Vrsti hartije trebalo bi da odgovara vrsta pisma. Štampi na oslojenim hartijama odgovara klasicistička antikva, dok na hartijama zrnaste površine bolje deluje renesansna antikva.

PISMO

(13) Najvažniji element opreme knjige jeste pismo. Njegova osnovna karakteristika mora da bude dobra čitljivost. Crteži zunakova i celih reči odredjuju značaj i zvuk čitanom tekstu. Pri čitanju, oblik pisma se ne primećuje, jer praćenje redova izaziva neposrednu psihičku reakciju. Samo u pauzama čitanja i pri okretanju strana dolazi do izražaja likovnost pisma, koja može olakšati ili usporiti čitanje.

(14) Odraslom čitaocu najbolje odgovara veličina pisma od 9 ili 10 tačaka. Pismo od 8 tačaka vrlo brzo umara vid. Kod pisma većih od 12 tačaka, oko nije u stanju da obuhvati više znakova odjednom. Čitanje dužih tekstova šampanih pismom od 6 ili 7 tačaka oštećuje vid, pa pisma malih gradacija treba izbegaati.

(15) Pismo za decu, čitaoce-početnike,treba da bude krupno, oko 36 tačaka, a na kraju prvog razreda ne bi smelo da bude manje od 16 tačaka. Od drugog do četvrtog razreda najpogodnije veličine su 12 do 14 tačaka. Isto tako, za odrasle osobe sa slabijim vidom, kao i za starije osobe,biraju se, iz zdravstvenih razloga, veće gradacije pisma.

(16) Tekstovi složeni verzalom ili polucrnim pismom čitaju se sporije od tekstova složenih kurentom sa početnim verzalnim slovima. Verzal i crno pismo upotrebljavaju se samo za kratke tekstove ili za izdvajanje reči.

(17) Vrsta, rez i karakter pisma moraju odgovarati sadržaju teksta. Svako pismo izaziva odredjene asocijacije i može da bude meko ili strogo, emocionalno ili racionalno. Renesansna antikva upotrebljava se, pre svega, za slaganje beletristike, klasicistička antikva za naučna dela, a pisma bez serifa (grotesk) upotrebljiva su za tehničku litetaruru. Prilikom izbora pisma grafičar knjige treba da uzume u obzir pretpostavku o vrsti čitalaca. Za lepotu knjige izbor pisma ima veliki značaj.

DUŽINA REDA

(18) Optimalna dužina reda za pismo od 9 do 10 tačaka iznosi 18 do 22 cicera, tj. 8 do 10 cm. Pri upotrebi većeg pisma red mora biti duži, a kod manjeg pisma kraći.

(19) Za naučna dela, pre svega ona dela u kojima se pojavljuju fomule i tabele, dužina reda može biti do 28 cicra.

(20) Duži redovi primoravaju čitaoca da okreće glavu s jedne strane na drugu, što je neprijatno i zamorno. Relativno kratki redovi, manji od 14 cicera, zahtevaju
često i nepregledno deljenje reči i neujednačeno povećavanje ili smanjivanje razmaka izmedju reči, kao i suviše često slaganje bez isključivanja redova u desnom bloku. Ideali red sadrži približno 50-60 znakova.

(21) Ako dimenzije ilustracija i tabela zahtevaju slaganje širokih stubaca sloga, bolje je dati prednost dvostubačnoj ili višestubačnoj kompoziciji teksta.

ISKLJUČIVANJE

(22) Normalna širina razmaka (isključka) izmedju reči jeste trećina četverca. Kod užeg pisma razmak može biti manji, a kod širokog proporcionalno veći.

(23) Pri isključivanju redova treba nastojati da se razmaci izmedju reči optički izjednače i voditi računa o slobodnom prostoru izmedju pojedinih znakova livenog sloga koji imaju veće slepe beline.


SLAGANJE

(24) Geometrijski oblik sloga, ograničen na četvorougaonik sa
slobodnih redovima iste dužine, uobičajen je još od Gutembergovog
redova vremena i odgovara proznim delima. Pri slaganju poezije obično se početak redova drži u levom bloku, a na desnoj strani se redovi završavaju različito, zavisno od dužine stiha. Uobičajeni način komponovanja poezije može se ponekad primeniti i na slaganje proze, i to posebno u slučaju kada redovi nisu dovoljno dugački. Tako se sprečava prečesto deljenje reči. Slaganje slobodnih redova može veoma poboljšati izgled pojedinih knjiga, inače slaganih u bloku.

PRORED

(25) Neproredjeni redovi, složeni tesno jedan uz drugi, čitaju se teže nego oni sa umerenim proredom. Kod pisma veličine 10 tačaka sa normalnom dužinom redova najbolji je prored veličine 2 tačke. Ponekad, zavisno od vrste pisma i kompozicije sloga, moguć je razmak od 1 ili 3 tačke. Pri odredjivanju proreda treba uzeti u obzir i širinu margina.

IZDVAJANJE REČI

(26) Najsvrsishodnije i najlepše je izdvajanje reči kurzivom, koji je likovna varijanta osnovnog pisma.

(27) Druga mogućnost za izdvajanje reči je KAPITELHEN, koji se nikada ne s p a c i o n i r a. Ne treba zaboraviti da uz kapitelhen valja upotrebiti VERZAL, gde god mu je mesto (ovo se posebno odnosi na slaganje imena). U naučnim publikacijama kapitelhenom se obično slažu lična imena.
(28) Treća mogućnost izdvajanja reči postiže se polucrnom varijantom osnovnog pisma. U odnosu na obični slog, ovako izdvojene reči ili delovi teksta često suviše iskaču. Ovakav način izdvajanja trebalo bi samo izuzetno primenjivati, vodeći računa o izgledu celine sloga.

(29) Ostale mogućnosti izdvajanja – VERZAL osnovnog pisma, polucrni kurziv, crno pismo, podvlačenje reči linijom ili čak upotreba pisma druge vrste i veće gradacije – narušavaju mirni izgled i ujednačenost strane. Na taj način ugrožena je i tečnost čitanja, pa se ovakvi načini izdvajanja primenjuju samo u opravdanim slučajevima (iz didaktičkih razloga i sl.).

(30) Poseban način izdvajanja s p a c i o n i r a n j e m narušava ritam čitanja, ometa pažnju i razbija mirni izgled površine sloga. Spacioniranje kurentnih slova primenjuje se samo kad nema dgurih mogućnosti izdvajanja.

NASLOVI

(31) U običnom tekstu dovoljno je odvojiti naslov praznim redom ili većim proredom. U zavisnosti od veličine pisma i važnosti naslova, mogućno je primeniti polucrnu varijantu istog pisma, blago spacionirani verzal iste veličine ili veću gradaciju osnovnog pisma.

(32) U naučnim publikacijama i stručnim knjigama sa mnogo medjunaslova, često je bolje hijerarhiju naslova označiti različitim vrstama brojeva umesto različitim vrstama i veličinama pisma.

(33) Naslovi, zajedno sa proredima iznad i ispod njih, trebalo bi da uvek zauzimaju prostor jednak odredjenom broju redova. Prvi red teksta ispod naslova mora da drži liniju, tj. Mora da bude na istoj visini sa jednim od redova na suprotnoj strani.

(34) Medjunaslovi i naslovi poglavlja mogu se slagati simetrično ili asimetrično, pokatkad i drugim tipom pisma. Ovo je uslovljeno sadržajem knjige i njenom namenom.

BOJA

(35) Upotreba druge boje najskuplji je oblik izdvajanja. Boja za izdvajanje uvek mora da odgovara sadržaju knjige i boji hartije, kao i crnoj štamparskoj boji. Dobro su se pokazale cigla-crvena, vino-crvena, zeleno-plava i boja starog zlata.

(36) Kao što se rečenica deli interpunkcijskim znakovima, poglavlja teksta dele se pasusima. Svaki novi pasus obično počinje uvlakom (abzacom) veličine jednog četverca. Kada je poslednji red prethodnog pasusa ispunjen celom dužinom, tj. Kada je na punoj širini stupca, uvlaka ostaje jedini način deljenja. Prvi red u tekstu knjige ili prvi tred novog poglavlja, isto kao i prvi red posle većeg proreda, mogu početi bez uvlake.

FORMA SLOGA

(37) Proporcije forme sloga zavise od izabranog formata knjige. Visina stupca treba da bude u harmoničnom odnosu sa širinom sloga.

(38) Beline oko sloga olakšavaju čitanje i štite vid odvajanjem oka od nemirne pozadine. Takodje pomažu listanju knjige. Unutrašnje beline uz povez mogu biti duže od spoljašnjih, jer je to mesto na kome se susreću složene strane. Dve otvorene susedne strane čine skladan par. Zbog toga se preporučuje da širina spoljnih belina odgovara zbiru unutrašnjih belina. U obimnijim knjigama, unutrašnje beline treba ostaviti dovoljno širokim kako na mestu savijanja strana ne bi došlo do uvlačenja forme sloga u povez.

(39) Pri odredjivanju širine margina treba se rukovoditi vrstom publikacije, izabranim pismom i valerom sloga, koji zavisi od veličine proreda. Širina margina kod džepnih izdanja ne bi trebalo da bude manja od 10 mm. Pri slaganju svetlijim pismom i uz veći prored,margine treba da budu šire nego kod pisma izrazitijeg duktusa i sa manjim proredom.

(40) Istorijska iskustva preporučuju sledeće proporcije belina uz iskorisćenje površine strane izražene u procentima:
---------------------------------------------------------------------------
70% 60% 40%
---------------------------------------------------------------------------
Unutrašnja 3 3 2
Gornja 3 4 3
Spoljna 3 5 4
Donja 5 6 6
---------------------------------------------------------------------------

Mogući su i drugi odnosi belina, s tim da uvek budu jasni i harmonični.

PAGINACIJA

(41) Paginacija se obično postavlja na spoljni ugao ili u sredinu, ispod stupca sloga, a od teksta se odvaja jednim praznim redom. Treba je složiti od brojeva osnovnog pisma teksta. Uvodne stranice sa sadržajem i završne stranice sa impresumom računaju se u broj strana, ali se ne paginiraju.

(42) Ako se za paginaciju odredi drugo mesto, ali ako se paginacija slaže brojevima iz veće gradacije pisma, mora se paziti da bude uočljiva pri listanju i da ne smeta pri čitanju.

ŽIVA KOLON CIFRA

(43) Živa kolon-cifra ili naslov u glavi strane, koji se upotrebljava u naučnim publikacijama radi bolje preglednosti teksta, obično se nalazi u gornjem delu stupca. Slaže se kapitelhenom ili kurzivom osnovnog pisma. Paginacija se slaže brojevima istog pisma kao glavni tekst i u liniji je sa naslovom, koji može biti složen za jedan stepen manjom gradacijom od teksta. Naslov i paginacija odvajaju se od glavnog teksta praznim redom ili finom linijom.

PRELOM

(44) Kod knjiga sa velikom belinom u nogama, živa kolon-cifra može se postaviti i dole, u liniji sa paginacijom.

(45) Broj redova je na svakoj stranici po pravilu isti, što se odnosi i na visinu stupca. Treba se truditi da prvi red na strani uvek bude u punoj širini. Ako se ovo ne može postići preslaganjem redova, izuzetno se mogu prethodna ili sledeća strana povećati, odnosno skratiti za jedan red. Ovo važi pre svega za foto-slog.
DELJENJE REČI (46) Nije dobro ako se na kraju reda više od tri puta uzastopno pojavi deljenje reči.

(47) Deljenje reči na kraju leve (parne) strane može se tolerisati. Treba ga izbegavati na kraju desne strane.

FUSNOTE

(48) Beleške u nogama strana (fusnote) slažu se za jednu ili dve gradacije sitnije od glavnog teksta. Proredjuju se u skladu sa proredom glavnog teksta. Računaju se u formu složene strane i ne mogu prelaziti ustanovljenu visinu. Od glavnog teksta odvajaju se praznim redom ili finom linijom iste dužine kao i ostali redovi.

BELEŠKE

(49) Beleške se označavaju podignutim brojevima (eksponentima), koji se slažu tesno uz reč na koju se odnose. Isti broj sa tačkom ponavlja se u fusnoti. Podignuti brojevi u fusnoti bili bi suviše sitni, a zagrada iza broja je suvišna.

MARGINALIJE

(50) Beleške na spoljnoj margini slažu se za jedan ili dva stepena sitnijim pismom nego što je pismo glavnog teksta. Mogu biti od običnog ili kurzivnog pisma, a slažu se kao i glavni tekst. Smeštaju se u spoljnu belinu. Prvi red marginalije stavlja se u liniju sa redom u kome se nalazi reč na koju se beleška odnosi. Marginalije se odvajaju od spoljne ivice stupca za jedan cicero i slažu se u levi odnosno u desni blok. Udaljenost marginalija od teksta zavisi od veličine pisma i proreda.

TABELE

(51) Tabele treba slagati jednostavno i pregledno. Često su dovoljne samo fine horizontalne linije, pri čemu vertikalne linije medju pojedinim rubrikama mogu biti izostavljene. Cifre mogu biti na pola četverca i složene po mogućnosti brojevima istog pisma kao i tekst.

SLIKOVNI PRILOZI

(52) Prilozi i ilustracije trebalo bi,pre svega, da odgovaraju sadržaju ili tekstu knjige, koje dopunjuju, pa zbog toga treba da budu likovno harmonični sa tipografijom knjige.

(53) Svi prilozi treba da budu u okviru formata dveju strana knjige i da odgovaraju proporcijama forme složene strane, te u seloj knjizi treba da budu komponovani tako da sačuvaju ili dobro seku ustanovljene beline.

(54) Ilustracije, likovni prilozi, crteži, vinjete, inicijalne ilustracije i dr., svojim valerom treba da odgovaraju valerskim vrednostima tipografske opreme, da čine harmoničan odnos ili zanimljiv kontrast.

(55) Duktus i izražajnost tipografskog pisma takodje treba da odgovaraju likovnim prilozima. Ilustrator i tipograf tregalo bi da što bliže saradjuju, a pri izradi projekta da se neposredno konsultuju.

(56) Najvažniji deo knjige, tekst, od koga se u opremi knjige polazi, smešten je izmedju uvodnih i završnih strana. Oprema ovih delova knjige treba da bude istog karakteta kao i oprema teksta.
UVODNE STRANE (57) Uvodni deo knjige sastoji se od prednaslova na strani 1, glavnog naslova na strani 3, sadržaja na strani 5 i predgovora na strani 7. Redosled je moguće izmeniti ako se na jednu od njih stavi posveta ili ako je sadržaj duži od dve strane.

(58) Prednaslov najavljuje glavni naslov. Dovoljno je da se složi pismom glavnog teksta ili verzalom. Sadrži ime autora i naslov knjige u jednom redu koji se postavlja u glavu strane.

GLAVNI NASLOV

(59) Glavni naslov je kapija teksta i ima reprezuentativnu funkciju. Istovremeno treba da nosi glavne bibliografske podatke. Na naslovnoj strani su ime autora sa eentualnom akademskom titulom, naziv dela, eventualni podnaslov, naziv i mesto izdavača i, po mogućnosti, godina izdavanja.

(60) Naslovna strna nudi priliku tipografu da u najvećoj meri prikaže svoju maštu i sposobnosti. Veza sa glavnim tekstom može se obezbediti upotrebom istog pisma u redu sa podacima o izdavaču, ponekad i u podnaslovu. Ime autora može biti veće za jednu ili više gradacija, a u posebnim slučajevima može biti iste veličine kao naslov dela. Ovi odnosi veličina mogu se menjati kada se, na primer, radi o izdanju nekog klasika, na kome može dominirati njegovo ime.

(61) Ako se izdaje delo u više svezaka, može se primeniti dvojni naslov. U tom slučaju, na 2. stranu postavljaju se zajednički podaci koji su isti u svim sveskama, a na 3. stranu naslov odredjene sveske. Često se zajednički naslov stavlja na 3. stranu, a naslov sveske na 5. stranu.

(62) Naslovna strana može se komponovati simetrično ili asimetrično. Obe varijanet pružaju iste likovne mogućnosti. Kod romana, i u beletristici uopšte, prednost se daje simetričnoj opremi, a u stručnoj literaturi asimetričnoj. Za izbor tipografskih sredstava bitan je sadržaj dela. Jedinstvo sa glavnim tekstom publikacije se, naravno, podrazumeva.

(63) Na naslovnoj strani može se upotrebiti i druga boja (pored crne), dekorativna vinjeta ili poneki red složen drugom vrstom pisma. Naslovna strana zahteva posebnu pažnju, jer predstavlja sliku kvaliteta opreme cele knjige.

FRTONTISPIS

(64) Kod starijih izdanja, na drugoj strani često vidimo frontispis, uvodni grafički prilog, bakrorez, grafički list ili ilustraciju. Ovaj lepi običaj nastavlja se portretom autora ili nekom drugom prigodnom slikom. Celinu grafičke opreme najbolje ćemo osigurati ako frontispis zadržimo u granicama forme sloga ostalih strana.

(65) Kod mnogih stručnih publikacija i popularnih naučnijh izdanja, pa čak i knjiga iz ostalih vrsta literature, pri rešavanju glavnog naslova koristi se i strana 2. Pošto je naslovna strana ionako uvek praćena suprotnom stranom, normalno je da se na drugoj strani pojave jedan ili više redova ili ilustracija kao integralni deo glavnog naslova.

COPYRIGHT

(66) Nažalost, postala je navika da se copyright i impresum postavljaju na stranu 4.Trebalo bi shvatiti da pravni, trgovački i tehnički podaci, posle glavnog naslova i pre početka glavnog teksta, odvraćaju pažnju čitalaca (ovo se posebno odnosi na beletristiku). Zato se preporučuje postavljanje copyrighta u jednom redu na dnu strane, iz pisma koje nije veće od pisma glavnog teksta.

(67) Samo u najneophognijim slučajevima, kod džepnih izdanja ili kod udženika, koji moraju imati što ekonomičniji obim, impresum se može složiti od sitnijih slova, na 4. strani.U svakom slučaju, najbolji način postavljanja impresuma je poslednja strana knjige.

SADRŽAJ (68) Sadržaj, koji je u beletristici obično suvišan, čitalc očekuje pre glavnog teksta, medju uvodnim stranama knjige. U slučajevima kada predgovor objašnjava redosled teksta i govori o bitnim elementima dela, sadržaj dolazi posle predgovora.

(69) Sadržaj bi trebalo da bude što preglednije raščlanjen i sredjen. Najbolje je složiti ga iz osnovnog pisma ili iz pisma manjeg za jedan stepen.

(70) Pri slaganju sadržaja, umesto uobičajenih tačkastih linija mogu se tražiti lepša rešenja. Često je moguće slagati brojeve strana ispred naslova poglavlja. Takodje, nije neophodno slagati sadržaj na punu širinu forme sloga ako je moguće pronaći drugi način.

(71) Naslovi sadržaja, predgovora iuvoda mogu se slagati na isti način kao i naslovi poglavlja.

POČETAK TEKSTA

(72) Isto kao svi ostali važni delovi knjige, glavni tekst uvek počinje na desnoj, neparnoj strani.

ZAVRŠNI DEO
KNJIGE, ANEKS


(73) Kod naučnih i stručnih dela završni deo sa svojim prilozima značajan je za upotrebu knjige. Završni deo knjige sastoji se obično od: 1. opštih beleški i spiska izvora, 2. spiska literature odnosno bibliografije, 3. indeksa imena i pojmova.

(74) Svi delovi aneksa slažu se iz iste vrste i veličine pisma, koje može biti za jednu ili dve tačke manje od pisma glavnog teksta. Naslovi beleški, indeksa i literature slažu se isto kao naslovi poglavlja knjige.

BELEŠKE

(75) Sve beleške slažu se kao fusnote. U tekstu se označavaju brojem iznad reči (eksponentom) na koju se beleška odnosi. Kod komplikovanijih tekstova, u kojima se pored fusnota pojavljuju i druge beleške, može se, radi razlikovanja, primeniti označavanje brojevima u zagradama složenim od osnovne veličine pisma. Uz opšte beleške u aneksu, ovi brojevi se ponavljaju zajedno sa tekstom, tako da su vidljivi na oba mesta.

SPISAK LITERATURE
BIBLIOGRAFIJA


(76) Za čitaoca naučne i stručne litetarure bibliografija ima poseban značaj. Zato joj se u opremi posvećuje posebna pažnja. Imena autora slažu se kapitelhenom,naslovi dela kurzivom, a podaci o izdavaču, mestu i o samom izdanju slažu se običnim slovima. Drugi red svake bibliografske jedinice, kao i njeni redovi, slažu se uvučeno za pola četverca.

INDEX

(77) Imena i pojmovi indeksa slažu se u kratkim redovima, pa se preporučuju dvostubačne ili višestubačne strane.

(78) Za razliku od paginacije glavnog teksta, paginacija aneksa može biti složena kurzivnim brojevima.

(79) Ako se u indeksu posle nekog imena ili pojma nalazi više brojeva, koji prelaze u novi red, taj i sledeći redovi slažu se uvučeno za pola četverca.

(80) Indeks se slaže slobodnim redovima, bez isključivanja redova.

IMPRESUM

(81) U impresumu se navode naziv izdavača, godina izdavanja, imena lektora, ilustratora, urednika grafičke opreme, eventualno autora omota i korica, naziv štamparije i ostalih ustanova koje su radile na realizaciji knjige. Pored toga, u impresumu se mogu navesti vrste pisma i hartije koje su u publikaciji upotrebljene.

(82) Najbolje mesto za impresum su gornja ili donja ivicaposlednje strane. U slučaju kada se poslednji tabak završava sa više praznih strana, impresum se može staviti i na pretposlednju stranu.

ŠTAMPA

(83) Dobra štampa zahteva pažljivu pripremu (posebno pripremu štamparske forme) i ravnomerno nanošenje boje pri obostranoj štampi svih tabaka.

FORZAC

(84) knjižni blok povezan prednjim i zadnjim forzacom pričvršćen je za korice. Forzac je od nešto punije hartije koja je kolorisana tako da bojom odgovara boji hartije knjižnog bloka, poveza i kapitala rikne.

(85) Prednji i zadnji forzac mogu biti ilustrovani, ornamentisani ili iskorišćeni za neke podatke i informacije o knjizi.

POVEZ

(86) Pri šivenju i povezivanju knjiga primenjuju se različiti proizvodni postupci koji znatno utiču na cenu knjige. Jeftinije knjige kratkoga veka moraju se izdavati isto kao i one dugotrajne i skupe. U interesu čitalaca neophodno je obezbediti da svi elementi knjige ostvatre svoju funkcionalnost izborom odgovarajućeg proizvodnog postupka.

(87) Knjigovezački materijali (hartija, tekstil, plastika, koža) upotrebljeni za korice štite knjižni blok. Izbor materijala, njegova boja i struktura, značajni su za izgled knjige i treba da budu u skladu sa sadržajem i funkcijom knjige.

(88)Svojim rubovima korica je starija od knjižnog oblika, ali ne više od 7 mm. Posebno lagodne su lagane i elastične korice. Isto kao i kod papira, kod lepenke se mora paziti na smer vlakna (žice),koji treba da bude paralelan sa riknom.

(89) Šivenjem i povezivanjem, od tankih listova hartije nastaje trodimenzuionalna forma. S obzirom na to, važno je opredeljenje za oblu ili ravnu riknu. Ravna rikna deluje jednostavno i logično, ali kod obimnijih knjiga (debljih od 25 mm) postoji opasnost da se knjiga svemenom u rikni deformiše. Zato je blago i ravnomerno zaobljenje u većini slučajeva najbolje.

(90) Kvalitetno povezana knjiga ima lepo izveden falc (utisnut na toplo i na hladno), čvrsto zalepljene kapitale, obojeni obrez, traku za markiranje ili barem papirni umetak za obeležavanje strana.

(91) Od knjigovesca se mora zahtevati usko i ravnomerno sečenje trake od tula koja je vidljiva ispod forzaca.

(92) Ako preko korica dolazi zaštitni omot, povez može biti jednostavan. Najveća pažnja uvek se posvećuje rikni, jer je to deo knjige koji se u biblioteci vidi i po kome se knjiga traži. Na rikni je dovoljno označiti ime autora i naziv dela (može i u skraćenom oliku).

RIKNA

(93) Po pravilu, označava se rikna svake knjige koja je deblja od 5mm.

(94) U Nemačkoj, kod knjige od 30 cm visine, tekst na rikni štampa se odozdo nagore. Kod većih obimnijih izdanja, oznake na rikni mogu se postaviti vertikalno ili horizontalno.

(95) Kod debljih izdanja preporučuje se primena zaštitnika rikne.

PREDNJA KORICA

(96) Označavanje prednje i zadnje korice naslovom knjige nije neophodno. Preporučuje se označavanje prednje korice vinjetom ili skraćenim naslovom.

ZAŠTITNI OMOT

(97) Omot u manjoj meri treba shvatiti kao zaštitu knjige, a više, i pre svega, kao propagandno sredstvo, afiš za knjigu. Zato treba da bude savremeno oblikovan, upadljiv i izražajan, a njegova propagandna poruka treba da odgovara duhu i nameni knjige.

(98) Klapne omota najbolje su mesto za propagandne ili informativne tekstove. Tekst na prednjoj klapni najčešće objašnjava namenu knjige. Zadnja klapna obično propagira ostale publikacije izdavača. Na klapnama najbolje izgleda slaganje slobodnim redovima.

(99) Omot treba da je za jedan milimetar kraći od korica. Na taj način sprečava se njegovo lako cepanje.

(100) Kod džepnih izdanja, broširanih knjiga i sveski, korica ima takodje propagandnu funkciju. Isto kao kod omota, na zadnjoj strani se mogu štampati propagandne poruke. Na rikni džepnog izdanja, kao kod povezane knjige, naznačavaju se ime autora i naslov knjige.

KNJIGA KAO
CELINA


(101) Na kraju, potrebno je još jedom naglasiti da oprema svih delova knjige treba da nosi jedinstvenu estetsku koncepciju. Svi elementi koji čine knjigu – pismo, ilustracije, tipografija, boja, povez i omot – moraju biti u harmoničnom odnosu.

izvor:
Mali recnik Pisma i tipografije


kafe barovi beograd

Maskota-sta je maskota, istorijat. Titan dizajn Beograd

MASKOTA

Reč Maskota, verovatno dolazi od reči Maska.Verovatno I Maskara pripada toj logici. Ili se varam. I da nije, lepo zvuči. Ljudi su oduvek stavljali nekakve maske sebi na lice. Da onima drugima, oko sebe, pošelju poruku o svom drugačijem liku.Prve maske su bile ritualne. Narodni vrači su se farbali najrazličitijim bojama kako bi se građanstvu prikazali kao deo nekog drugog, posvećenog sveta. I naravno kako bi sakrili svoj profane lik.Formalno to je bio deo dogovorene igre u kojoj su unapred podeljene uloge. Identične slike srednjevekovnih zabava uvek u sebi sadržavaju sekvence u kojima neko ima nekakav povez ili krinku preko očiju. Pristajanjem na uloge u tom teatru života, čovek je postao univerzalni glumac koji je počeo sa amaterskom ljubavlju da se uživljava u dnevno glumatanje. Maska se proširila prema pojmu maskiranje,a to znači celokupno vizuelno pripremanje sopstvenog tela I svoje ličnosti u cilju pribaljanja odrejenih koristi. Ličnih,porodičnih, grupnih, teritorijalnih I državnih.”Vatsone, lažnu bradu, brkove!” Od ove antologijske rečenice Šerloka Holmsa upućene svom pomoćniku, prošlo je tačno toliko vremena koliko je bilo potrebno da se romantičarski duh prošlih vremena prevede u vizuelne predstave najrazličitijih filmskih slika, gde je prerušavanja odnosno maskiranje postalo sastavni deo operativne fabula radnje. Da, maskirna uniforma odnosno vojna dimenzija ovoga procesa kao da ukazuje na ozbiljnost ovog zanata. I zato je neophodno da se vratimo na izvorne principe maskiranja.

U osnovi maskiranje je pokušaj da se sakrije osnovni lik I umesto njega da se postavi neki novi, lepši, za tu priliku pristupačniji.I tako je stvorena teza po kojoj je moguće svaku ideju ili stvar ili čoveka zameniti nekom drugom slikom, ili predstavu o njemu samom. Tako dobijeni proizvod se naziva Maskota. To je nova slika koja u sebi objedinjuje sve projektovane osobine svog tvorca ili patrona. To je bila iznudjena karika u lancu promotivnih ideja kojima su se različiti proizvodi ili projekti približavali običnom narodu. Maskota fudbalskog kluba je mali dečko, ali maskota nacionalnog fudbalskog tima može da bude petao.Maskota košarkaškog kluba je raskošna lepotica. Neformalna maskota našeg nacionalnog ekonomskog oporavka je Miki Mauz iz Pariza.Naravno ovo su prenešene ljudske sličnoti ili iskonstruisane slike kojima se stvara novo značenje.Daleko je važnije ono drugo područje gde je čovek preuzeo razne likove iz životinjskog sveta klonirajući ih sa ljudskim osobinama I karaktrnim linijama.Ti likovi su onda počeli da se obraćaju narodu preko medija. Dai h uejuju da se kupi ovo ili ono. Da dele deci poklone. Jednostavno da rade nešto u korist propagandnih ciljeva. I tako je krug zatvoren. To je još samo jedna karika u lancu opsesivne ekspresije kojima tvorci proizvoda pokušavaju da utiču na veću prohodnost svojih ideja. Najveći deo njih je narano vezan za svet investicija I finansija. Ali…

Potreba ljudi da bude u kontaktu sa životinjskim svetom iz koga je zapravo I potekao,dovela je svet malih životinja do specifične uloge. Spremnost čoveka da se brine o čitavom nizu domaćih ali I onih drugih životinja uvela je specifično osećanje prisnosti prema čitavom nizu pasa, mačaka, petlova, jazavaca, vukova, lisica, mededa, slonova, dinosaurusa, izmišljenih bića sa drugih planeta… Svima je zajedničko da su oni prijateljski raspoloženi prema čoveku I da hoće da saradjuju. U nekom projektu. Finansijskom.
Animacija, odnosno pokrenuta ideja da svaka stvar kojoj se nacrtaju oči i usta može da prenese sliku čovekove slike, postala je osnovni oblik stvaranja maskota u svetu lake reklame. Predmeta je bezbroj. Od aviona I kamiona do sanduka i amorfnih oblika.
I tako,prerušavanje je završeno. Današnji svet kao da nije više spreman na svaku vrstu novih slika. Količina zasićenosti najrazličitijim vizuelizacijama je takva da se intenzivno traga za novim humanoidima koji će biti i noviji i ljudskiji. I dok mi o tome mislimo, u nekoj laboratoriji, tamo daleko, stvaraju se novi likovi koji će nam sutra ući u memoriju i ponovo ispričati staru priču u kojoj se kaže da su njihove namere časne, poštene i da se od nas traži samo jedno. Da verujemo u igru.



kafe barovi beograd

TITAN DIZAJN BEOGRAD-dizajn web sajtova-dizajn logotipa-dizajn ambalaže-BOJA i njena svojstva-značenja boja

BOJA

Svaka sredina u kojoj čovek živi, svaka njegova bliža i dalja okolina imaju svoj kolorit.On se postepeno prenosi i u neke oblasti rada, naročito u slikarstvo. Često se može prepoznati u literaturi, poeziji, raznim zapisima, mitu, legendi. Pa, ipak,boje u umetnosti nisu puka kopija umetnikovog zavičaja, već ono što se može istaći i odrediti kao najvažnije u koloritu jednog podneblja. Slika odredjenog prostora u prirodi je isečak iz ostatka prostora. Oblici i slike dimenzionalno sažeti u poredjenju s onima iz prirode, slikani po uzoru na boje iz prirode, uvek su na slici izrazitiji jer su zbijeni u mali proctor i kao celina stoje neposredno pred nama i to još u zatvorenom prostoru, kao što su galerija ili soba gde se slike obično nalaze.Tako se praktično stvara slika novog gledanja onoga što je u prirodi dato na otvorenom prostoru.

Slika bojom može biti verna kopija onoga što umetnik gleda i prenosi u nju, ali je ona uvek i odredjeno htenje, ono što slikar želi da vidi u prirodi. Zato boja u umetnosti, i u životu ljudi uopše, nije samo ono što priroda daje kao svojstvo obojenosti svojih oblika, već I VID KOMUNIKACIJE VIŠEG REDA medju ljudima. U najširoj primeni boja nije samo sredstvo predstavljanja I označavanja već i veoma široka oblast IZRAŽAVANJA. To naročito važi u svim varijantama nefigurativne umetnosti.

S druge strane, boja je u savremenim naučnim istraživanjima postala veoma važan činilac perepoznavanja i razlikovanja strukture materije. U sadašnjoj fazi življenja bojom se označavaju neki važni standardi u olasti informisanja i upravljanja, te je ona presudan faktor u čitanju prostora, objekata i komuniciranja s njima. Postalo nam je sasvim obično I normalno da na osnovu tri boje (crvene, žute, zelene) funkcioniše sistem saobraćaja.

Kao što su u savremenim naučnim saznanjima pojmovi prostora i vremena objedinjeni u zajednički prostor-vreme, tako se boja i forma u novijoj umetničkoj praksi i teoriji shvataju kao BOJA-FORMA. Viktor Vazareli u svojoj umetnosti veoma osmišljeno razradjuje svet boja u umetničkom delu, uvodeći veoma široku skalu bojenih razlika u jedno delo. Njegovo shvatanje boje može se razumeti u njegovom iskazu: “Forma može postojati samo ako je označena kvalitetom boje, a boja je kvaliet samo kad je ograničena formom”.

SVOJSTVA BOJE

Čovek je od iskona spoznao Sunce kao izvor svetlosti i toplote što dospevaju iz ogromne udaljenosti na Zemlju. U Sunčevoj svetlosti koja se u običnom posmatrana naziva BELA SVETLOST, sadržane su i boje. Kao što je poznato,bela svetlost Sunca je složena i može se razložiti ako se snop svetlosti popusti kroz prizmu. Boje dobijene na taj način nazivamo SPEKTAR, a u njemu se nalaze CRVENA, NARANDŽASTA, ŽUTA, ZELENA, PLAVA, MODRA I LJUBIČASTA. To je KRUG BOJA u kojem plava i modra zatvaraju krug s crvenom.

Svaka boja u spektru ima odredjenu talasnu dužinu koju prizma dalje ne razlaže. Izmereno je da su talasne dužine boja slične dužinama elektromagnetskih talasa. Na primer, talasna družina crvene je 630 milimikrona, žute – 570, a ljubičaste – 460.


BELA

Bela boja ima osobinu da odbija svetlost. Ljudsko oko belinu registruje kao belo ako je osvetljena s najmanje 75% pune svetlosti, a ispod tog procenta kažemo da je nešto sivo. Pojedine bele materije različito odbijaju setlost u istim uslovima osvetljenja. Materija barijuma odbija oko 90% svetlosti, bela kreda za pisanje oko 84%, pa ipak u oba slučaja kažemo da su to bele boje.

CRNA

Crna boja apsorbuje skoro svu svetlost koja pada na nju. Od materijala koje koristimo “najviše” JE CRN SOMOT. Ljudsko oko nije naročito osetljivo za razlike u beloj boji, ali je vrlo osetljivo za sasvim male razlike u crnoj.

Na osnovu bele i crne boje razlikujemo i dve grupe boja. U prvu grupu spadaju sve BELE, CRNE I SIVE boje, I to od najsvetlijih do najtamnijih. Takve boje nazivamo AHROMATSKE BOJE (grč.hromos-boja). Svaka hromatska boja ima ztri svojstva: TON, VALER I ZASIĆENOST. Zasićenost je količina boje kojom se postiže odredjeni ton ili valer.

TON

Ton je svojstvo po kojem boja dobija naziv, oznaku (plava, žuta, zelena).Boja obojenih predmeta se nikada idealno ne podudara s bojom spektra, jer su boje spektra idealno čiste kao bojena svetlost.

VALER

Francuska reč valer (valeur – vrednost,cena) odomaćila se u opštoj umetničkoj terminologiji. U muzici valer označava trajanje tona – dužine note – a u vizelnom pogledu VALER JE KOLIČINA SVETLOSTI U TONU JEDNE BOJE. Ta količina može biti svetlina, a može i tamnost, pa je valer raspon izmedju najsvetlijih i najtamnijih tonova.

Jedno od osnovnih svojstava valera je postupnost najave svetline od najsvetlijeg do najtamnijeg tona i obrnuto.

Ako bi se kompjuterom iskazale sve tonske vrednosti koje opaža ljudsko oko, kao što je slučaj u nekim katalozima velikih firmi za proizvodnju boja i delimično i u delima nekih savremenih umetnika, na primer, Viktora Vazarelija (VICTOR VASARELY), shvatali bismo da je klasično slikarstvo bilo svedeno na veoma mali broj boja i tonova. U predstavljanju pojedinih oblika valer je činilac isticanja volumena moći gradacije svetline. Ako postupnost svetline od najcrnjeg do belog predstavim nizom od desettonova, to stepenovanje će biti izvedeno u DURSKOM KLJUČU. (Termin dur je pozajmljen iz muzike, a skala u duru je sastavljena od deset celih tonova i dva polutona izmedju II i IV i VII i VIII stepena u skali). Ako to isto prikažemo u pet nijansi (polovina durskog ključa), takvu vrednost intenzieta nazivamo MOLSKIM VALERSKIM KLJUČEM) (molska lestvica ima osam tonova). Prilikom izrade obe valerske lestvice polazi se uvek od vrednosti (intenziteta) prvog tona jer iz njega proističu svi ostali. Tonovi oba ključa se takodje mogu usložnjavati, i to na niži, srednji i viši durski i na srednji donji i srednji gornji molski.

Vizuelna obeležja tonova durskog ključa mogu se porediti s durskim tonovima u muzici (jasni, zvonki, oštri),a molskog s molskim (meki, nežni, mukli). Kao što akord u muzici označava skladno zvučanje tri tona ili više tonova, tako i u valerskom akordu tri različita tona boje deluju prijatno za oko.
U istoriji slikarstva se uočava da jedna vrsta tonske skale dominira kako u pojedinim stilovima (epohama), tako i u pojedinim motivima i u umetnikovom ličnom izboru boja. Na primer, ista skala tonova neće biti primenjena za slikanje pejzaža i slikanje ikone. U tom smislu tonski ključevi mogu biti neka vrsta vodiča kroz slikarstvo. Treba imati u vidu da različita hemijska i fizička svojstva boje imaju specifične tonske intenzitete. Tako jedan ton u uljanoj boji nije jednak istoj vrsti tona u pastelu, kao što nije jednak isti ton kolor forografije istom tonu polaroida. Savremeni život i savreneno slikarstvo doneli su drugačije pokazatelje značenja tona i obojenosti. Po pravilu, sve je intenzivnije, i u tonu i u boji, što bismo mogli povezati sa sve bržim tempom življenja. Savremeni čovek se sve češće informiše i dolazi do saznanja u mimohodu – malo je vremena za zastajanje i čitanje dugačkih javnih poruka.

VALER U HROMATSKOJ BOJI

Svaka hromatska boja se u poredjenju s drugom može razlikovati kao svetlija ili tamnija. To je ona ista razlika koju zapažamo i u valeru jednog tona prema drugom, pa se može zaključiti da se svakom hromatskom tonu može naći valer u ahromatskom.

ZASIĆENOST

Ako plavoj boji dodamo malo sive, dobijena boja razlikovaće se od plave po tome što će plava postati nešto sivlja, promeniće intenzitet i postati zasićenija.

MEŠANJE BOJA

U praksi su poznata dva osnovna načina mešanja boja.
Ako providne materije različitih boja, na primer, bojeno staklo,postavimo jednu na drugu, dobiće se uvek tamnija nijansa koja teži crnoj. Takav postupak nazivamo SUPSTRAKTIVNO MEŠANJE (supstrahovati znači oduzimati, odbijati od nečeta). U ovom slučaju to znači oduzimanje čistoće obojenosti, jer - ako se tako nadju na istoj površini modra, crvena i žuta – dobiće se crna.
Drugi način mešanja boja je ADITIVNO MEŠANJE (lat.additivus – dodatak). Postiže se kada se istovremeno mešaju obojeni zraci. Ako pomoću nekoliko aparata za projekciju raznobojnu svetlost usmerimo na istu površinu celog ekrana, zraci će se ponovo spojiti u belu svetlost. Ovaj metod se upotrebljava u kartografiji (kada se prave geografske karte).

KLASIFIKACIJA BOJE

Očigledne razlike medju bojama omogućavaju njihovu preciznu klasifikaciju. U dugovekovnoj praksi svaki narod, pa čak i uže zajednice, ima svoje nazive za boje. Još polovinom XVII veka u Evropi je bilo potrebno odrediti zajedničke nazive bar za boje koje se najčešće upotrebljavaju. Na tome se nastojalo sve do kraja XIX veka da bi ih kasnije svako nazivao po svome. Poznate firme koje proizvode i prodaju boje danas imaju kompletne kataloge vrsta i naziva boja, a bolje štamparije imaju ton-kartu po kojoj naručilac bira boje.Danas postoji standard (ustaljena praksa)
U IMENOVANJU I OZNAČAVANJU PET BOJA. Njihove oznake zasnivaju se na početnom slovu njihovog naziva. Sve se to nalazi u katalogu nastalom 1915. godine u SAD. Nazivi pet boja uzeti su iz engleskog jezika. Za crvenu stoji oznaka R (red), za žutu – Y (yellow), za zelenu G (green), za plavu – B (blue) i za ljubičastu V (violet).

KONTRAST BOJE

Prema latinskoj reči kontra (contra-protiv, nasuprot) i kontrast boje se smatra kao odnos nečega prema nečemu. Da bi nešto bilo prema nečemu, moraju najpre oboje postojati. Osobina svake boje je da je njen kvalitet uvek naneki način suprotan kvalitetu druge.Tu pojavu možemo označiti rečju razlika, ali ona ne mora da znači i kontrast. Kad to znamo, onda pojam kontrast shvatamo kao stanje iza kojeg stoji i naš doživljaj tog stanja a ne samo odredjena razlika izmedju dveju boja. Konrast je vizuelni doživljaj koji proističe iz našeg osećaja za oprečnost, suprotstavljenost, sličnu onome „šta nam nosi dan a šta noć“. Kontrast, dakle, nije samo razlika nego i posledica doživljavanja te razlike.

Kontrast boja je i menjanje utiska o svakoj od posmatranih boja. Ako boje posmatramo naizmenično, u našem oku će utisak jedne boje početi da se prenosi na drugu, pri čemu se pojavljuje NEPREKIDNO POZITIVAN LIK. To je isti utisak koji stičemo kada gledamo direktno u Sunčev krug približno onoliko dugo koliko smo Sunce posmatrali otvorenih očiju. Na tom principu je stvorena pokretna slika – film. Jedan lik, iščeznuvši iz našeg vidnog polja, ostaje neko vreme u našem vidjenju i „lepi se“ na sledeću sliku. Iz toga proističe neprekidni pokret na filmskom platnu.

U okviru neprekidnog kontrasta boje javlja se NEPREKIDAN NEGATIVAN LIK. To je vizuelna pojava u kojoj se zadržava forma posmatranog objekta, ali mu se menja boja. Ako duže gledamo kroz prozor pa pogled skrenemo u tamu stana, na primer, za trenutak ćemo videti svetao ram prozora s tamnom površinom stakla. Ili, kada duže gledamo u kružni raspored tamnih rupica na slivniku česme pa pogled prenesemo na belu površinu, za trenutak ćemo videti isti krug velih rupica na tamnoj površini. Vidjenje i neprekidno negativnog i neprekidno pozitivnog lika nazivamo

NEPREKIDNI KONTRAST.

ISTOVREMENI (SIMULTANI) KONTRAST
Ako se u našem vidnom polju nadju boje različitog bojenog kvaliteta, i to blizu jedna drugoj, one u potpunosti deluju jedna na drugu. Slikari impresionisti (kraj XIX veka) zapazili su da figura kad se nalazi u zelenom polju i sama prima deo zelene. Anri Matis (Henri Matisse) je slikajući poznatu sliku Crveni atelje na crvenu pozadinu stavio nekoliko narandžastih površina u vidu šare na ćilimu i na taj način „kolorističkim akcentima“ (kako je on to nazvao) ublažio suviše jako dejstvo crvene.

TOPLO – HLADNO

Već u osnovnoj školi usvaja se podela boja na tople i hladne. Mejutim, neki oblik može biti obojen u izrazitom toplo – hladnom konrastu. Pošto je u skali toplih boja najtoplija crvenonarandžasta,ona može biti kontrast plavoljubičastoj ili plavozeleoj. Takav je kontrast bio omiljen u srednjem veku u slikanju vitraža (franc.vitrage – staklena bojena pregrada), velikih slika na prozorskim oknima, radjenih od obojenog stakla od XII do XIV veka u velikim katedralama kao što su katedrale u Šartru, Remsu, Amijenu i druge. U modernoj umetnosti ovaj kontrast su koristili na svojim slikama Žorž Ruo (Georges Rouault) i Pol Sezan (Paul Cezanne).

KOMPLEMENTARNI KONTRAST

Komplementarne (lat.complere – ispuniti, napuniti) boje u bojenim odnosima su one boje koje imaju isti stepen osvetljenosti, a razlikuju se po bojenom kvalitetu. Tako su komplementarne sa svojim parovima sve tri osnovne boje – crvena, žuta i plava. N primer, crvena i zelena imaju isti stepen svetline, crvenonarandžasta i plavozelena stvaraju kontrast toplo-hladno, a žuta i ljubičasta – kontrast svetlo – tamno.

HARMONIJA BOJA

Harmonija (grč.harmonia –spajanje, slaganje, sklad) u muzici znači SPAJANJE RAZLIČITIH TONOVA U SKLADNU CELINU. To isto značenje moglo bi se primeniti i na vizuelnu oblast za odnos boja. Uspostavljen harmoničan odnos ne samo boja već i bilo čega drugog u zadatoj celini po pravilu se prepoznaje kao lepo. Harmonično mogu biti postavljeni i delovi prema celini, kako u klasičnoj, tako i u savremenoj umetnosi. Jedno od najnovijih istraživanja, poznato kao Osvaldova (Ostwald) teorija o znakovima harmonije, ukazuje na tri važna činioca harmonije:
- kvaliet izolovane (pojedinačne) boje,
- uticaj kombinovanih boja na kolorit i
- harmoniju njihovih odnosa.

Uticaj kombinovanih boja na kolorit važan je za slikarsku praksu i za industrijsku štampu, u kojoj se pronadjen bojeni odnos iskazuje kao veći broj boja nego što ih stvarno ima. Tako se, na primer, u slikarstvu i u štampi mogu vešto iskoristiti beline platna ili papira kao bela boja, tako da se bela uopšte ne uzima.

Harmonija bojenih odnosa podrazumeva svodjenje odabranih boja na mali broj (najmanje dve, najviše pet). Teoretičar harmonije boja Anri Fajfer (Henri Pfeiffer) kaže: „Harmonija je bitni kvaliet neke skupine koja nas nesvesno zadovoljava“.

ZNAČENJE BOJE

Sve što smo do sada izložili samo je osnovno znanje neophodno za svaku struku u kojoj se upotrebljavaju boje, od slikarstva do bojenja taraba. Da bi se boja i njene mogućnosti obuhvatnije shvatile, mora se ući u mnoge probleme, medju kojima je važno pitanje boje kao pigmenta i boje na predmetu ili na površini, kao i odnos boje s predmetom ili površinom. Osim toga, nauke kao što su arheologija, etnologija, istorija umetnosti, istorija, filozofija, antropologija, zatim razne religije, mitovi, obredi, rituali i slično nude širok krug znanja stečenih izučavanjem boje kao važnog pratioca čovekove istorije. Različiti narodi u raznim vremenima sve do danas razvijali su i još razvijaju simboliku ojenih pojava i značenja boje. Može se uočiti da neke boje koje nisu naročito zastupljene u prirodi imaju veoma proširena značenja.

Plava ima svoj prirodni uzor uglavom u nebeskom plavetnilu i u plavoj boji dubokih vodenih prostranstava. Ona u umetnosti simboliše dubinu slobodnog prostora. U nekim delima savremene umetnosti, kao što su dela Iva Klajna, nastala oko 195o. Godine, plava boja je postala simbol i izraz oslobođenog prostora (bez ikakvih granica). Klajn je na nekim izložbama pigment plave boje prosuo u nekoliko gomila na pod. Tako nagomilan pigment ultramarina je svoju bojenu masu emitovao u bekonačan prostor bez ikakvog drugog značenja osim opšteg smisla oslobođenosti (jer tu boja nije imala okvir koji bi joj ograničavao dejstvo).

Crvena boja je od prastarih tragova ljudske kulture bila simol i rađanja i smrti. U najstarijim grobovima iz kasnog paleolita nađeno je crveno obojeno kamenje poređano oko glave pokojnika.
Žuta je od davnina vezana za kult Sunca.
Bela je simbol duše, čistote, nevinosti i kod istočnih naroda – žalosti.
Zelena je boja proleća, obnavljanja prirode. Postaje sve zanačajnija u savremenoj ekološkoj praksi. U ruskom jeziku vesna znači proleće, a u našem jeziku vesnik je onaj koji donosi novost. Zna se da je zelena kao najčešća boja u prirodi zdrava za oči, pa se sve češće i tradicionalne crne školske table boje u zeleno. U istoriji simboličkog značenja zelena se vezuje za Afroditu (VENERU), rodjenu iz morske pene, a morska je voda po starom verovanju zelene boje. U islamskom svetu zelena je simbol vere (bela je Muhamedov simbol). U srednjem veku je u Evropi zelena boja bila simbol đavola.

Sva ova značenja su se menjala i usložnjavala, tako da pojedine kulture i sredine imaju svoje šeme simboličkog shvatanja boje. Razna zanimanja, zanati, udruženja i društva, takodje imaju svoju boju (na primer, ljubičasta je boja grafičara). I osećanja se simbolički obeležavaju bojom, pa je ljubomora, recimo,označena žutom. I danas svaki civilizovan narod imasvoje znamenje izraženo bojom –zastavu.

U prostorijama za stanovanje vekovima su zidovi bili krečeni u belo. U novije vreme se u modernim gradovima prostor za stanovanje i rad često boji u više boja, a tom prilikom se ponegde angažuju i lekari i psiholozi da bi se što lakše uspostavio odredjen ambijent u namenskom prostoru. (Na primer, pošto zelena boja umiruje, čitav ambijent operacionih sala u bolnicama boji se u najnovije vreme zeleno.) Sve se veća pažnja i značaj poklanjaju i lokalnomtonu pojedinih sredina, tj.boji prirodnih materijala.

Individualno shvatanje boje najbolje se vidi u savremenom slikarstvu. Danas svaki slikar ima „svoj svet boja“.

Jedno od izuzetnih znakovnih rešenja u značenju jedinstva boje i forme jesu stari kineski znaci JANG i JIN. To su, kao što smo već napomenuli, znak i simbol univerzalnog jedinstva suprotnosti (na primer, odnos i značenje kopna i mora koje obala istovremeno i spaja i razdvaja). Jang (muški princip) izražen je crvenom bojom s crnom tačkom, a Jin (ženski princip) crnom bojom s crvenom tačkom. Takvo prožimanje istog po formi a različitog po boji simbolizuje aktivnost Janga i pasivnost Jina, što sažima opšte značenje odnosa neba i zemlje; nebo = Sunce, kiša = oploditelji (Jang) i tlo = zemlja, plodotvorna, gde se stvara život (Jin).

VALER U BOJI

l. Na akvarel-papiru iscrtajte dve mreže spojene sa po deset kvadrata dimenzija 3x3 cm. U gornju mrežu nanesite plavu (ultramarin) akvarel boju, i to od prvog kvadrata sve bledju. U drugu mrežu (ispod gornje) unesite žutu boju, sve tamniju .
2. Na akvarel-papiru nacrtajte kvadratnu mrežu 4x4 cm tako da su kvadrati povezani po horizontali. Zatim u tu celu mrežu ucrtajte dijagonalu. U gornji deo tako podeljenih kvadrata po valerskoj skali od tamnijeg ka svetlijem unesite tamnozelenu akvarel-boju, a u donji deo crvenu akvarel-boju, od svetlije ka tamnijoj.


wms sistem

logo design serbia

izrada web sajtova


kafici u beogradu vracar

TITAN DIZAJN dizajn Beograd - DIZAJNERSKI RECNIK-DIZAJN POJMOVI-RECNIK DIZAJNA BEOGRAD

REČNIK

AIGA
The American Institute of Graphic Arts (Američki institut grafičke umetnosti) je profesionalno udruženje za dizajn.

AUTORSKA PRAVA
Fotografije ili ilustracije koje se nalaze na lageru se pojedinačno daju na licenciranu upotrebu ali se ne prodaju. Dizajner može da koristi licenciranu sliku u odredjenom periodu, na odredjenoj količini štampanih materijala i u odredjenoj veličini. Kuće koje prodaju ovakve fotografije, fotografu ili ilustratoru moraju da plate odredjenu taksu svaki put kada se slika upotrebi, ali oni zadržavaju neograničeno pravo da sliku iznova reprodukuju i prodaju.

BLINDRUK
Element dizajna koji se utiskuje u papir čime se postiže efekat rezbarenog impesa (utisnuća).

BLOK IVICA
Svaka kolona teksta sadrži nejednak broj karaktera i reči u svakoj liniji iako bi trebali da se potrudite da održite što dosledniju dužinu linije. Ova neujednačena linija teksta zove se blok ivica.

BODY COPY (TEKST)
Osnovni sadržaj teksta koji se koristi u bilo kom obliku štampanog materijala kao što su časopisi, katalozi ili brošure.

BREND
Po Jonasu Bergvallu ovo je sveukupni doživljaj potrošača o kompaniji, proizvodu ili usluzi. Logo, ambalaža, prodajna mesta i reklamne poruke doprinose krajnjem utisku koji je potrošač stekao o proizvodu ili kompaniji.

CILJNA PUBLIKA
Ciljna publika je namenjeni primalac vizuelne poruke.

CMYK
Četiri procesne boje koje se koriste u štampi da stvore iluziju punog spektra. Cijan, magnetna, žuta i ključna crna boja štampaju se preklapanjem štamparskih tačaka da bi se stekao utisak o hiljadama različitih boja.

DEMOGRAFIJA
Statističke informacije kao što su godište, pol, sklonosti, prihodi i težnje koje kategorišu ljude u odredjene interesne grupe.

DOŽIVLJAJ BRENDA
Fizički kvaliteti proizvoda koji pomažu potrošaču da formira mišljenje o brendu, ukljujčujući i ambalažu i način na koji proizvod radi ili kojeg je ukusa.

DRUŠTVO SA DUBOKIM KONTEKSTOM
Društva u kojima zajednička iskustva i obrazovanje dozvoljavaju veću upotrebu simbolizma i veću dubinu značenja u dizajnu, tako da bukvalna inerpretacija nije potrebna. (Pogledajte društva sa plitkim kontekstom)

DRUŠTVO SA PLITKIM KONTEKSTOM
Zajednice u kojima se informacije prenose direktnim tekstom i radije se koriste bukvalne slike i dizajn nego simbolizam. (Vidi društva sa dubokim kontekstom)

DUBINA POLJA
Deo slike koji je u fokusu. Mala dubina polja je ona u kojoj objekti u prvom planu izgledaju oštrije dok oni u pozadini izgledaju mutno.

FIBONAČIJEV NIZ
Niz brojeva u kojem svaki broj predstavlja zbir prethodna dva, kao u sledećem primeru:1,1,2,3,5,8,13,21,34...

FOKUS GRUPE
Grupa ljudi sa sličnim težnjama i atributima koja je izabrana da testira proizvod ili proces i obezbedi povratnu informacijj. Njima se obično daje mala naknada za uloženo vreme.

GRAVURA /ISPUPČENJE
Izdignut otisak na površini papira napravljen pritiskanjem izmedju dva kalupa.

HARMONIKA PREKLOP
Cik-cak tip preklopa papira u kome se dva ili više paralelnih preklopa otvara u vidu harmonike omogućavajući da se papir otvori u punoj dužini samo jednim povlačenjem.

HORIZONTALNA LINIJA
U publikacijama kao što su knjige ili časopisi, to predstavlja mesto na kome se većina teksta poravnava u blizini vrha stranice. Ova linija se uvek dosledno koristi tako da kada čitalac okrene stranicu zna odakle ponovo da počne da čita.

IDEJNO DRVO
Tehnika brejnstorminga u kojoj se ideja ili koncept zapiše i zaokruži, a iz ove osnovne ideje se dalje granaju sve teme koje su u vezi sa njom.

IKONA
U semiotici, ovaj tip znaka predstavlja realističan prikaz objekta ili neke stvari. Ikona može da se javi u vidu fotografije ili realistične ilustracije objekta koji se prikazuje.

INČ KOLONE
Merna jedinica koja se koristi u oglašavanju u novinama i koja je jednu kolonu široka po jednom inču dužione.

INDEKS
U semiotici, ovaj tip znaka se odnosi na objekat ili stvar s tim što indeks ne mora da liči na stvar koju predstavlja (kao što je znak za biološku opasnost).

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Istraživanje kompanije, organizacije ili ciljne publike proizvoda, uključujući demografiju, predispozicije u kupovini, mišljenja i doživljaj brenda.

JAVNI DOMEN
Slike ili tekst koje se nenalaze u vlasništvu pojedinca ili pravnog lica. Ovaj domen uključuje dela koja su oslobodjena od autorskih prava, kao što su dela koja pripadaju vladinim institucijama ili dela kojima je autorsko pravo isteklo.

KINETIČKI IDENTITET
Korporativni identitet u kojem se različite varijante logo oznake i logotipa mogu koristiti na različite načine i ne nužno na istom mestu u štampanom materijalu. U kinetički korporativni sistem se mogu ubaciti šabloni, boje i slike.

KLAMOVANJE
Metoda povezivanja knjiga prošivanjem centralnog bloka složenih tabaka.

KOLONA
Blokovi teksta postavljeni u istoj širini.

KOMBINATORNA IGRA
Prema Paulu Randu, kada dizajner uzme dve naizgled nepovezane ideje i onda ih iskombinuje unutar nove vizuelne slike ili metafore, on se koristi kombinatornom igrom.

KORPORATIVNI IDENTITET
Osobine kompanije ili organizacije koje se prenose putem doslednog korišćenja logoa, palete boja i sveukupnog dizajna u svim oblicima vizuelne komunikacije koji su namenjeni ciljnoj publici.

KREATIVNI BRIF
Dokument koji nastaje u saradnji sa klijentom sa ciljem da olakša dizajn proces. On iznosi detalje o specifičnim informacijama upotrebe kada se rešavaju dizajnerski problemi, kao što su ciljevi projekta, demografija ciljne publike, profil konkurenata i termini isporuke.

KROPOVANJE
Sečenje dela fotografije ili ilustracije sa ciljem da se elinimišu nepoželjni ili nepotrebni elementi.

KUĆE BRENDOVA
Kada kompanija ili organizacija ima puno različitih brendova koje prodaje ili plasira na tržištu pod različitim brend imenima. Iako su svi oni povezani, ova činjenica ne dolazi do potrošača.

LAGER
Ovaj termin se koristi u vezi sa ilustracijama ili fotogravijom koje su već gotove i raspoložive za kupovinu i licenciranje. Ove slike su uglavnom generičkog izgleda i svako ih može kupiti.

LOGO OZNAKA
Suštinski simbol kompanije ili organizacije za koji se koriste jedinstveni oblici i grafike sa ciljem da se prenese srž kompanije.

LOGOTIP
Tipografsko rešenje za logo dizajnerskog problema koje se sastoji od jedinstvenih formi slova.

MARGINE
Prostor oko spoljašnjeg dela stranice u koji ne treba postavljati ni glavni tekst ni slike već samo broj stranice ili elemente koji treba da se nadju van prepusta stranice.

METALIZIRANI PREMAZ
Premaz pomešan sa malom količinom metalik mastila. Kada se posmatra pri odgovarajućem svetlu može se videti blagi sjaj.

MODELI
Prototipi dizajnerskog rešenja kojima se predstavlja kako će finalno štampano delo izgledati.

MODERNIZAM
Jedan od poslednjih velikih ideoloških pokreta u umestnosti i dizajnu u kome su preferirani i korišćeni jasni oblici, struktura i layout. Jako inspirisan internacionalnim Tipografskim Stilom („Swiss design – Švajcarski dizajn“), modernizam je bio na vrhuncu od 1940. Kroz 1960-e i 1970-e.

MODUL
Individualne ćelije koje su odredjene kolonama i redovima i koje nastaju ubacianjem strukture mreže u dizajn.

MONOGRAM
Jedinstveni vizuelni simbol sačinjen od prvih slova imena.

MONOLITI BRENDOVI
Brendovi u kojima su svi proizvodi na tržištu plasirani pod dominantnim brend imenom.

MREŽA (GRID)
Nevidljivi okvir linija vodjica uz pomoć kojih dizajneri organizuju i sredjuju elemente na stranici.

NASLOV (HEADLINE)
Naziv dela koje je predmet vizuelne komunikacije, po dužini je obično kraći od jedne rečenice i funkcija mu je da sažeto opiše temu koja sledi.

NEGATIVAN PROSTOR
Takodje poznat i kao „beli prostor“. Ovo su otvoreni prostori u kompoziciji u kojima se ne postavljaju tekst, slike niti drugi dizajnerski elementi.

NIVOI DUBINE
Sudeći po Marty Neumeier u vizuelnoj komunikaciji postoji sedam nivoa dubine: percepcija, senzacija, emocija, intelekt, identifikacija, eho efekat i duhovnost.

OBJAVA U ŠTAMPI
Objava PR odeljenja u medijima i ostalim pulikacijama iz sektora sa ciljem da se javnost upozna sa razvojem kompanije.

OBRADIVI PROSTOR
Prostor izmedju margina stranice i prostora izmedju stubaca u kojem se tekst ili slike mogu pojaviti bez rizika da će biti odsečeni ili izostavljeni prilikom štampe.

OBREZ STRANICE
Fizičke dimenzije štampanog komada. Na primer, standardna veličina za stranicu koja se koristi u korespodenciji u SAD je „obrezana“ ili isečena u formatu 8.5 „širine x 11“ visine (21,6x27,94 cm).

OFSET ŠTAMPA
Jedan od najčešćih postupaka štampe u kojem se slika sa ploče prenosi preko gumenog valjka na tabak papira.

OMETAČI
Neobično upotreljene grafike i boje koje se primenjuju u dizajnu sa ciljem da privuku pažnju na važne informacije. Oni ometaju integritet dizajna i najbolje bi bilo izbeći ih.

PANTON/PMS
Panton sistem kombinovanja predstavlja definitivnu internacionalnu referencu za selekciju, specifikaciju, kombinovanje i kontrolu boja mastila.

PAPIRNI SISTEM
Takodje nazvan i kancelarijski materijal. Ovde spadaju zaglavlje, vizit-karte, koverte, zahvalnice, faks stranice a pored toga i ostali štampani maerijal koji se koristi u korespodenciji kompanije.

PAPIR BEZ PREMAZA
Papir koji ne sadrži posebnu vrstu premaza. Papir bez premaza dozvoljava bolje upijanje mastila u vlakna papira što rezultuje bojama koje često izgledaju prigušeno.

PAPIR SA PREMAZOM
Papir sa glatkom i nekad sjajnom završnom tehnikom, koja se postiže nanošenjem premaza na površinu. Ovo sprečava upijanje mastila čime se postižu živahnije boje i omogućava korišćenje različitih završnih tehnika kao što su mat ili sjaj.

PLASTIFIKACIJA
Završna tehnika u kojoj se metalizirana ili obojena folija otiskuje na list papira uz pomoć toplote i pritiska.

PODRŽANI BRENDOVI
Brendovi koji se dovode u vezu sa roditeljskim kompanijama ili organizacijama iako i sami imaju značajno predstavljanje na tržištu.

POLUTONSKI ŠABLON
Reprodukcija slike uzastopnih tonova, fotografisane kroz raster kako bi se slika konvertovala u niz tačaka.

P.O.P.
Skraćenica za „point of purchase“, mesta kupovine. Predstavlja prodajnu policu postavljenu na veoma prometnim mestima u maloprodajnoj sredini, sa ciljem da privuče pažnju potrošača.

POZIV NA AKCIJU
Predstavlja razlog za kreiranje marketinškog dela. Ova rečenica ili naslov zahteva od posmatrača dela da nešto uradi, bilo da je u pitanju telefonski poziv ili poseta web-stranici.

PRAZNINA (BELINA) UNUTAR SLOVA
U tipografiji ovo je negativan prostor u okvuru slova, kao što je unutrašnjost slova e, a ili g.

PREMAZI
Mastila koja su na raspolaganju u mat i sjajnoj varijanti. Kada se koriste u štampanju sa punim spektrom boja, pomažu u naglašavanju umetničkog dela.

PREPUST (BLEED)
Štampani deo stranice koji se prostire izvan obrezane ivice štampanog komada. Oblasti prepusta se obično prostiru od 1/8“ do ¼“ (3,175 do 6,35 mm).

PRIMARNA PALETA BOJA
U korporativnom identitetu, ovo su osnovne boje koje se koriste.
PRIRUČNIK O GRAFIČKIM STANDARDIMA
Priručnik koji dizajner sačinjava da bi obučio klijenta kako da pravilno i dosledno koristi elemente sopstvenog korporativnog identiteta. U njemu se daju uputstva koja osiguravaju da će svako ko dizajnira materijale znati „pravila“ za korišćenje logoa, boja, layout-a i ostalog i time održati doslednost kroz ceo program.

PRO BONO
Dizajnerski projekat ili posao uradjen bez novčane nadoknade.

PRORED (LEADING)
Prostor izmedju linija teksta ili štampe.

PROSTOR IZMEDJU STUBACA
Prostor izmedju kolona teksta ili izmedju stranica na dvostranom formatu.

PROSTORNA OBELEŽJA
Grafike koje pomažu da se posmatrač uputi ka odredjenoj destinaciji.

PROVIDAN (TRANSLUCENT)
Supstanca ili stvar, kao na primer papir, koji omogućavaju svetlosti da prodre kroz njih.

PUTOKAZI
Drugi termin za prostorna obeležja koja ljude vode od jednog do drugog mesta.

RECTO
Desna stranica otvorene publikacije se obeležava kao recto stranica.

RED
Prostori koji se u mrežnoj strukturi javljaju vertikalno od vrha do dna stranice.

REKE
Veliki razmaci izmedju reči u neprekidnim linijama duž teksta koji se često javljaju u blokovima
poravnatog teksta.

RGB
Standard za crvenu (red), zelenu (green) i plavu (blue) boju.To su osnovne aditivne boje koje se koriste za dobijanje potpunog spektra koji se projektuje u vidu svetlosti na kompjuterskom ekranu.

SANS SERIF
Slova koja nemaju serife (crtice) ili stopala.

SEKUNDARNA PALETA BOJA
U korporativnom identitetu, ovo predstavlja akcentne boje koje se mogu koristiti zajedno sa primarnim korporativnim bojama. Obično se koriste za pozadinu ili druge elemente dizajna.

SEMIOTIKA
Nauka o znakovima i simbolima.

SERIF
Slova koja imaju serife (crtice) ili stopala. Generalno se velike količine teksta lakše čitaju kada se koristi ovaj font.

SIMBOL
U semiotici, ovaj tip znaka predstavlja proizvoljan označivač koji nema očigledne sličnosti sa objektom ili stvarima koje predstavlja. Njegovo značenje se može protumačiti samo uz pomoć kulture ili iskustva. Primer za simbol je znak za biološku opasnost.

SIROČIĆI
Kada se samo jedna linija teksta pojavljuje na početku nove kolone i usled toga je odvojena od ostatka svog pasusa.

SITO ŠTAMPA
Metoda štampanja u kojem se mastilo nanosi na ekran kroz odredjeni šablon. Naziva se i serigrafija i ekran štampa.

SKICE
Brzo nacrtani crteži koji prenose dizajnerove početne ideje za vizuelno rešenje. Skice omogućavaju brzo istraživanje mnogih varijanti jedne ideje sa ciljem da se iz procesa izdvoje dobre ideje od loših.

SLIKE U SERIJI
Nekoliko izloženih fotografija koje su uslikane korišćenjem različitih uslova i osvetljenja kako bi se odabrala najbolja verzija slike za odredjenu namenu.

SLOBODNE ASOCIJACIJE
Tehnika brejnstorminga u kojoj se zapisuje svaka misao, reč ili ideja koja padne na pamet u vezi sa odredjenom temom. Cilj ovog zapisivanja je dalje istraživanje po pitanju boje, mirisa, vizuelnih metafora itd.

STANDARDNI LISTOVI
Papir koji štampari kupuju na veliko i drže u magacinu za štamparske poslove. To je obično papir srednjeg kvaliteta koji je na raspolaganju kako sa premazom tako i bez njega.

STUB-BRENDOVI
Brendovi kod kojih izvorna organizacija ima zasebno brendirane filijale ili odeljenja.

ŠTAMPANI MATERIJAL
Svaki komad štampanog marketinškog materijala koji promoviše kompaniju ili organizaciju, njene proizvode ili usluge uključujući brošure, prodajne listove, kataloge, fascikle sa džepom itd.

ŠTAMPANJE PLOČOM
Štamparska tehnika kojom se mastilo nanosi na list papira putem metalne ili drvene ploče.

ŠTAMPARSKA TAČKA (DOT GAIN)
Kada polutonske tačke iz štampe izlaze veće na papiru nego što su na filmovima ili fotografskim pločama, smanjuju im se detalji i kontrast. Papir bez premaza uzrokuje više štamparskih tački nego papir sa premazon. Takodje se zove i tačka rasporeda i rezultat štampe.

ŠTANCOVANJE
Dekorativan ili neobično isečen oblik u papiru koji se seče metalnim štanc sečivom.

ŠTANC SEČIVO /BLOK (DIE)
Oštri metalni lenjir koji se nalazi u ploči i koristi za štancovanje ili metalni blok koji se koristi za plastifikaciju ili pravljenje impresa na papiru.

TABAK
Stranice koje su postavljene tako da se nalaze na tačnom mestu gde će se nalaziti kada publikacija bude prelomljena ili odštampana.

TAČKE I CICERI
Jedinice merenja u layout-u i dizajnu stranice koje univerzalno razumeju štampari u celom svetu i koje bi trebalo da se koriste u specifikaciji dimenzija stranice ili kompozicije.

TESTIRANJE UPOTREBLJIVOSTI
Fokusna grupa koja uključuje ljude iz raznih sredina koji komentarišu procese ili pakovanje i dizajn proizvoda, uključujući i njihove estetske i funkcionalne kvalitete.

TON-NA-TON
Efekat usled koga se čini da se grafički elementi stapaju sa pozadinom. Korišćenjem blindruka, premaza i drugih završnih tehnika može se doći do ovog suptilnog efekta.

UDOVICE
Kada se samo jedna reč pojavi u liniji eksta.

VERSO
Leva stranica otvorene publikacije se obeležava kao verso stranica.

VINIL GRAFIKE
Ploče lepljivog vinila koje se seku u različitim oblicima, kao što su na primer slova. Ovi oblici se zatim postavljaju na glatke površine uključujući prozore,znakove i vozila.

VIZUELNA HIJERARHIJA
Organizacija i uredjenje elemenata dizajna koja pomaže u vodjenju posmatračevog pogleda kroz kompoziciju. Cilj je uticati na redosled kojim se informacije primaju.

VIZUELNI REČNIK
Vrsta slike, grafika i boja kojima ciljna publika daje prednost ili one na koje je navikla. Proučavanjem konkurentnih kompanija, proizvoda ili usluga, kao i hobija ili interesovanja namerenog primaoca utvrdjuje se koji elementi su najefikasniji.

X-VISINA
U tipografiji, ovo je visina malih slova slovne familije. Tradicionalno, što je veća ili viša x-visina, font je jednostavniji za čitanje.

ZAVRŠNE TEHNIKE
Površinske karakteristike papira. Primeri za završne tehnike su premazi i plastifikacija.
ZLATNA PROPORCIJA

Estetski zadovoljavajuća proporcija koja se koristi u klasičnoj arhitekturi i dizajnu i koja se može naći u prirodi. Odnos izmedju dve strane je 1:1,618.

ZNAK
Nešto što označava nešto drugo. Znak se sastoji od označenog (objekta ili stvari) i označivača (ono što se koristi da predstavi objekat ili stvar).

Sta je korporativni identitet Titan Dizajn Belgrade dizajn agencija

KORPORATIVNI IDENTITET

Uspešni programi korporativnog identiteta sastoje se od logo dizajna, jednostavnih, jedinstvenih i nezaboravnih grafičkih elemenata i paleta boja koje vizuelno predstavljaju osnovne vrednosti,filozofiju i poslovne principe. Jedan od najvažnijih atributa efikasne kampanje identiteta je stalna primena ovih elemenata u svim oblicima komunikacije, od vizit-karti do prezentacija na računaru i uniformi zaposlenih.

IDENTITET NIJE BREND

Poslednjih godina, izraz ’’korporativni identitet’’ koristi se uz izraz ’’brending’’, posebno od strane previše posvećenih marketinških konsultanata, stručnjaka za odnose sa javnošću, pa čak i nekih kreativnih agencija. Osnovna razlika je u tome što je identitet vizuelni sistem koji se koristi za definisanje ciljeva, vrednosti i osobina kompanije, dok je brend utisak koji tržište ima o kompaniji.

DOSLEDNOST I KORPORATIVNI IDENTITET

Kada se započinje novi projekat korporativnog identiteta, najvažnije je da dizajner održi doslednost.
Doslednost igra najvažniju ulogu u tome kako mušterije doživljavaju kompaniju ili organizaciju. Dok će na kraju pre svega kvalitet proizvoda i usluga organizacije odrediti njen uspeh, korporativni identitet trebalo bi da bude direktan odraz tih kvaliteta. Ako se identitet značajno razlikuje od slučaja do slučaja, ili ako se samo delimično pojavljuje na marketinškom materijalu, prenosi se zbunjujuća poruka. Ova nedoslednost može učiniti da se publika zapita o legitimnosti kompanije.
Trenutak u kojem se mnogi identiteti spotaknu u pogledu doslednosti,jeste trenutak kada se prelazi sa starijeg utvrdjenijeg identiteta na novi. Umesto da koriste slične šeme boja, tipografiju ili grafičke elemente, neke organizacije naglo pokušavaju da promene izgled, i time u potpunosti uništavaju svaku sličnost sa starim identitetom. To vodi burnom prelazu i zbunjuje mušterije. Umesto neplanske primene atributa, novi identitet trebalo bi da se menja postepeno tokom vremena i da na taj način prenese jasnoću, složenost i različitost.

Korporativni identiteti bi trebalo da se dizajniraju na duže staze, za periodne manji od pet do deset godina. Najuspešniji identiteti ostaju relativno nepromenjeni tokom decenija, na primet ABC /American Broadcasting Company/, Westinghouse, United Airlines i AT&T. Neki identiteti, kao što su AEG (Allgemeine Elektricitats Gesellschaft), London Underground i GE (General Electric) postoje više od 100 godina.

OSOBINE USPEŠNOG IDENTITETA

Da bi bili efikasni, uspešni programi korporativnog identieta moraju da poseduju sledeće osobine u svim internim i eksternim porukama:
. Različitost pomoću jedinstvenog logoa i grafike

. Jasnost poruke korišćenjem doslednih grafičkih elemenata

. Solidarnost, trajnost i nezaboravnost

POREKLO KORPORATIVNOG IDENTITETA

Moderni korporativni identitet potekao je od osnovne ljudske potrebe i želje da prenese ideju o individualnosti, vlasništvu i poreklu. Kao znak svog plemenitog porekla, kraljevi i kraljice su stavljali monograme na državnu prepisku. Na isti način, heraldika ili korišćenje porodičnih kruna i simbola na štitovima, šlemovima i odeći bio je način da se vitezovi i borci identifikuju tokom takmičenja ili borbe.

Medjutim, ovo predstavljanje pomoću simbola ili oznake nije bilo odredjeno samo za elitu. Od stare Grčke do srednjeg veka,jednostavni monogrami i oznake koristili su se umesto potpisa jer je većina ljudi bila nepismena. Hiljadama godina, farmeri su označavali i obeležavali stoku jedinstvenim simbolima, na taj način polažući pravo na nju. Ova dugotrajna praksa takodje se prenela na sve vrste zanatlija, uključujući grnčare, kamenoresce, duvače stakla i metalostrugare, koji i dan-danas obeležavaju svoj rad simbolima koji su ključni za prepoznavanje antikviteta.

Iako korporativni identitet na način na koji ga mi danas poznajemo nije postojao sve do ranog dvadesetog veka, i njegov puni potencijal da identifikuje, izdvoji i podstiče nije iskorišćen sve do 1950-ih i 60-ih godina, njegovi koreni sežu od početka civilizacije.

Najbolji način za dugoročnost identiteta je izbegavanje stilskih trendova koji će oznaku vezati za odredjeni period. Tokom 1990-ih godina, svaki logo koji je upadljiv smatra se napredim, tehnološki superiornijim i sa potencijalom za rast i širenje. Početkom 2000-ih, reč „outsourcing“ postala je najčešće korišćena reč u medijima i marketingu, kompanije su počele da koriste globuse da bi prenele ideju o globalnoj rasprostranjenosti i uticaju na svetsku ekonomiju. U poslednje vreme, logo je počeo da se prikazuju u više dimenzija i to korišćenjem svetlosti ili sjaja, kao što se radi sa ornamentima na haubi automobila. Čak i stare kompanije sa dugom istorijom i utvrdjenim identitetima postale su plen nove konvencije: UPS (Uniter Parcel Service) u poslednje vreme je prihvatio novu dimenzionalnu oznaku kojoj nedostaje deo jednostavnosti i elegancije iz originalnog dizajna Paul Randa iz 1960. Godine.

SAVETI ZA DIZAJN IDENTITETA

Kada se velika, starija kompanija podvrgne procesu ponovnog rešenja identiteta, to čini iz nekoliko razloga. Jedan od njih može biti da se promenio fokus posla ili obim usluga. Možda se kompanija širi pomoću akvizicije. Ponekad, kada dodje novi upravni direktor ili predsednik, oni misle da su promene neizbežne i neophodne. Koji god da je razlog, prvo pitanje koje treba postaviti je sledeće: da li je identitet potrebno potpuno izmeniti ili će jednostavno poboljšanje ili modernizacija biti dovoljne?
Kolika promena je neophodna da bi se revitalizovao korporativni identitet zavisi od nekoliko faktora. Psihološki, naši umovi su programirani da primete i odgovore na iznenadnu promenu – kada je nešto iznenadno novo i različito, odmah prepoznajemo razliku i obraćamo pažnju na to; i obrnuto, teško je uočiti spore i male promene.Ako kompanija napravi velike promene, poput one u menadžmentu ili fokusu kompanije, potpuno revidirana oznaka će skrenuti pažnju na tu činjenicu. Ponekad,korporativni identitet postane toliko statičan i nepromenjiv da mu važnost bledi u pamćenju mušterije. Zbog tog razloga, kompanije će periodično ažurirati svoje oznake tako što će ih učiniti dimenzionalnijim ili promeniti vrstu slova.


izvor:
Kompletan Grafički Dizajn
autor: Ryan Hembree


izrada logotipa

TITAN DIZAJ logo dizajn pravila kako dizajnirati najbolji logotip, Belgrade Serbia design agency how to create best logos!!!

logo dizajn
Pravila kreiranja i dizajna dobrog logotipa

Poslednje pravilo je najvaznije!!!

1. U dizajnu logotipa ne koristiti više od tri boje
2. Osloboditi se svega što nije apsolutno neophodno(najvažnija je jednostavnost u komunikaciji)
3. Slova moraju biti čitljiva dovoljno da i vaš deda može da ih pročita
4. Logo mora da bude prepoznatljiv
5. Logotip mora da bude dizajniran tako da ima jedinstveni izgled i oblik
6. Potpuno ignorišite ili bar pokušajte da ignorišete ono što vaša mama ili supruga (devojka) misle o vašem dizajnu (retko kad su objektivni)
7. Proverite da li vaš dizajn logotipa izgleda privlačno više od tri osobe
8. Nemojte kombinovati elemente sa popularnih logotipa, i time da tvrdite da je to vaš rad
9. Nemojte koristiti Clip Art ni po koju cenu
10. Logotip mora da izgleda dobro i u pozitivu(crno na beloj podlozi) i u negativu (belo na crnoj podlozi)
11. Logotip mora biti prepoznatljiv i kad je invertovan
12. Uverite se da li je logotip prepoznatljiv pri njegovoj promeni veličine
13. Ako logo sadrzi znak ili simbol, kao i tekst, postavite ih da se dopunjuju
14. Izbegavajte trenutne trendove. Umesto toga trudite se da logo funkcioniše za sva vremena
15. Nemojte koristiti specijalne efekte ( gradients, drop shadows, reflections, light bursts, itd)
16. Trudite se da logo bude kvadratno rasporedjen, nikako ne sme biti nejasan raspored
17. Ne zapetljavajte se previše u detaljima (logo gubi čitljivost)
18. Razmisljajte o različitim mestima i načinu na koji logo može biti prezentovan
19. Logo treeba da bude ubedljiv i samouveren nikako nezanimljiv i slab
20. Shvatite da nećete stvoriti savršen logotip (težite tom cilju)
21. Koristite različite stilove kod razlicitih sfera biznisa
22. Logo mora da bude u vezi sa onim sto predstavlja
23. Fotografija ne čini logotip
24. Morate iznenaditi klijenta sa prezentacijom
25. Ne koristite više od dva fonta
26. Svaki elemenat logotipa mora biti poravnat, levo, desno ili u sredini, gore ili dole
27. Logo mora stabilno izgledati bez pratećih elemenata
28. Pre nego što razmislite o ideji treba da znate ko će gledati logo
29. Uvek odaberite funkciju nad inovacijom
30. Ako se ime brenda lako pamti, onda ime brenda treba da bude logotip
31. Logotip treba da bude prepoznatljiv kada se okrene u ogledalu.
32. Čak i velike kompanije trebaju mali logo
33. Svakome treba da se dopadne dizajn logotipa, ne samo preduzeću koje ćega koristiti
34. Kreirajte razne varijante, što više varijanti to je veća verovatnoća da ćete biti u pravu
35. Logo mora izgledati konzistentno na više različitih platformi
36. Logotip mora lako da se opiše
37. Ne koristite taglines na logotipu
38. Obavezno pravite skice, sa olovkom na papiru pre nego sto koristite racunar
39. Držite se jednostavnog dizajna
40. Nikako nemojte koristiti prepoznatljive simbole
41. Logo nikako ne sme da zbunjuje
42. Logo mora biti dosledan u prezentovanju
43. Logo treba da je vizuelno u ravnoteži
44. Izbegavajte svetle, neonske boje, tamne, mat boje(teško izvodljive boje u štampi)
45. Logotip ne sme da prekrši bilo koje od gore navedenih pravila






dizajn logotipa

best logo design Serbia

upravljanje skladistem

warehouse management system srbija

warehouse management system


interesting bar belgrade

GRAFICKI DIZAJN TITAN DIZAJN BEOGRAD SRBIJA, SLOVENIJA, HRVATSKA, BOSNA I HERCEGOVINA, MONTENEGRO, MAKEDONIJA DIZAJNIRANJE WEB SAJTOVA

Obratite se najboljima. Titan Dizajn agencija iz Beograda Srbija.
Telefon +381 64 17 39 157
mail: titandizajn.rs@gmail.com


Graficki dizajn

Grafički dizajn poboljšava društvo putem svoje efikasne komunikacije, jer grafički dizajn olakšava komunikaciju. Dizajn služi da obučava ljude, na primer kako da upravljaju nečim ili da sastave nešto. Pomoću inteligentnog i provokativnog dizajna, dizajner prenosi svoje ideje na jednostavan i efikasan način.

Šta je grafički dizajn

Grafički dizajn nije likovna umetnost. Ponekad se koriste ista ili slična sredstva kao vajar ili slikar, čak se mogu i uključiti umetnička dela u svoju kompoziciju. Medjutim svrha grafičkog dizajna je potpuno različita.
Likovni umetnik lično doživljava stvari oko sebe, on istražuje društvena pitanja, iznosi stav ili predstavlja posmatračima slike sveta. On se nada da će svoje umetničko delo prodati ljudima koji se povezuju sa njihovom umetnošću na emotivnom i vizuelnom nivou.
Grafički dizajn je zanimanje koje uključuje stvaranje vizuelne komunikacije za klijenta koji ima specifične potrebe. Grafički dizajner s toga mora da vodi računa o potrebama i željama klijenta, što ponekad znači da dizajner mora doneti odluke koje se tiču dizajna, koje se ne poklapaju sa njegovim izborom.

Grafički dizajn nije ni "komercijalna umetnost". Komercijalna može biti fotografija, ilustracija i dizajn, ali grafički dizajn sjedinjuje sve tri. Dizajner koristi fotografiju, kreira uobičajene ilustracije i koristi formalne elemente dizajna da bi postigao layout koji sjedinjuje slike sa pisanom reči.

Graficki dizajn je vizuelna komunikacija

Vizuelna komunikacija kombinuje govor, pisani jezik i slike u porukama koje su estetski zadovoljavajuce, ostvaruju vezu sa publikom na intelektualnim i emotivnim nivoima i obezbedjuju relevantne informacije. Dobar graficki dizajn definise, informise, uci, tumaci, pa čak i ubedjuje posmatraca da nesto urade. Uvek je najbitnije da posiljalac i primalac komuniciraju istim jezikom!
Zato je uloga dizajnera kao tumača i prevodioca poruke. Uvek ima dvostruku ulogu. Smanjivanje količine informacija koje se vizuelno prikazuju rezultuje preciznijim i jednostavnijim dizajnom-a to je cilj svih oblika komunikacije.

Dizajniranje je stvaranje reda i funkcionisanje u skladu sa planom!
Sara Little Turnbull

Loše odradjen grafički dizajn može da stvori masovnu zabunu!!

Komunikativni kvalitet boje

Boja je oduvek imala sposobnost da probudi snažne emocije kod ljudi i ako se koristi na odgovarajuci način može da bude efikasna u komunikaciji. Svaka kultura tumači boje na svoj način, ali neke stvari su univerzalne. Tri primarne boje-crvena, plava, žuta. One i privlače najveći broj ljudi. Najpopularnija boja u svetu medju odraslim ženama i muškarcima je svakako plava boja. Omiljena boja kod dece je crvena, dok žuta najsvetlija boja u spektru, ima tendenciju da privlači pažnju kod novorođenčadi.
Crvana je najstrasvenija boja koja pokreće i uzbudjuje adrenalin u telu. To je boja ljubavi i ljutnje: može da označava požudu, prevaru ili sreću, opasnost i podstići efekat podstreka na ratovanje (stari rimljani su nosili crvene zastave u bitkama zato što se ova boja povezuje sa krvlju)

Plava, najpopularnija boja univerzalno simbolise spokojstvo i mir. Ima smirujuci efekat kada se koristi umereno ili nagoveštava duboku depresiju ako preterano okružuje posmatrača.

Grafički dizajn je vizuelna komunikacija






izrada web sajta, izrada web stranice, dizajn web stranice, dizajn web sajtova


DIZAJN PROCES

Izvanredna dizajnerska resenja retko padnu s neba. Iako je zanimljivo da kreativna ,,eureka’’ moze da se desi I da se desava, to je retkost; cak i tada, vestom dizajneru potrebno je prilicno vremena da razvije I dalje usavrsi tu ideju. Graficki dizajn je obicno process otkrivanja ideja koje ce poboljsati sliku klijenta, promovisati njegove proizvode ili usluge ili preneti poruku koju je potrebno preneti ciljnoj publici.

Iako se razlikuje od osobe do osobe I od kompanije do kompanije, osmisljen I dobro struktruiran dizajn process, kao sto je ovaj koji cemo istraziti u ovom odeljku, neophodan je za resavanje problema sa vizuelnom komunikacijom. Ovo je isprobana I ispravna metodologija za istrazivanje, eksperimentisanje I konacno, odabir ideja koje su odgovoarajuce za problem dizajna – bilo das u one prizemen, otrcane ili klise, neocekivane ili neuobicajene.Nazvana I konceptom dizajna, ,,prava’’ ideja je ona koja je toliko jednostavna, logicna I vazna za problem, da sve u vezi sa njom prenosi planiranu poruku. Dobri koncepti pojacavaju I uvode dubinu poruke u misli ciljne publike.

Vizuelna komunikacija se zasniva na sposobnosti dizajnera da se brzo prilagodi, razume I odgovori na potrebe klijenta. Za pocetak, najvaznije je osmotriti problem iz svih uglova I zatim definisati njegove najvaznije aspekte. Ranim isticanjem ovih pojedinosti, dizajner ce moci da stvori raznolikost odgovarajucih ideja, sto će doprineti odluci o najboljem putu za resavanje odredjenog dizajnerskog izazova. Postoje mnogi koraci i njihovi različiti načini primene, koje treba koristiti u dizajn procesu I svaki dizajner stvara proceduru koja za njega najbolje funkcionise. Medjutim, kako bi bio uspesan, izrazavanje, pisanje, crtanje su osnovne veštine koje svaki dizajner treba da razvije.

izvor:
Kompletan Grafički Dizajn
autor: Ryan Hembree


skladisna oprema
upravljanje skladistem

TITAN DIZAJN-redizajn logotipa. primeri redizajna logotipa, zasto se kompanije i firme odlucuju za redizajn logoa!!!

Redizajn Logotipa moze kompaniji ili vasoj firmi da da novi izgled, da osvezi vec vas prepoznatljiv logo, ili prosto da reciklira potpuno logotip kompanije. Kompanije ili firme redizjniraju ili prave potpuno nove logotipe iz vise razloga:

RAZLOZI REDIZAJNA LOGOTIPA I DIZAJNA NOVOG LOGOTIPA

1. Stari logo nije vise citljiv modernim generacijama (dizajn je zastareo i staromodan), pa je potreban redizajn, njegovo osavremenjivanje, priblizavanje danasnjoj populaciji. Citljivost i razumevanje su ovde na prvom mestu. Logotip trazi da bude blizak ljudima i okruzenju, prepoznatljivost je uvek na prvom mestu.

2. Stari logotip i njegov simbol imaju tehnicke nedostatke. To znaci da logotip ima probleme u produkciji. Izlazi lose u stampi, jer je suvise detaljan pa kad se smanji nije vise citljiv. Nema isto znacenje u pozitivu i negativu, pa je samim tim los. Zbog njegove lose citljivosti ne moze da se primeni stampa na drvetu, tekstilu, staklu ili nekom drugom mediju.

3. Nekad se desava da kompanija menja svoj naziv pa je s toga potrebno i uraditi dizajn novog logotipa. Nekad se desava da se kompanije udruzuju pa menjaju svoj naziv.

4. Stari logotip ili simbol vremenom postaju zastareli. Desava se da dizajneri prate modne trendove u dizajnu logotipa. Dizajnira se trenutno dopadljiv i na oko simpatican logo, jer tih godina bio takav dizajn trend. Medjutim kroz 10 ili 15 godina logo zastari, nije vise moderan, pa je potreban njegov redizajn. Ovde nekad firme cak rade totalno novi dizajn, a naziv ostaje isti.

5. Nekad se desava da kompanija promeni stari logo, ne iz razloga sto je on los ili zastareo, nego samo da bi privukli medijsku paznju. Dovoljno je da to bude samo blagi redizajn, pa da se prica o kompaniji sto vise. Nekad cak se uradi i losiji dizajn samo da bi se privukla paznja pa se stari logotip vrati.
Medjutim nekad kompanije menjaju logo jer prosto marketinska strategija zahteva da se ide u korporativnom smeru, kulturi ili strategiji. Primer dobar je kompanija PEPSI koja je redizajnirala svoj simbol i logo.


6. Ponekad kompanija ima zakonsku obavezu da promeni svoj simbol. Iz nekog razloga ne sme se koristiti neki opsti simbol. Na primer ne mozete da zovete splav "Sveti Sava" i da stavite lik sveca. Sto je recimo cest slucaj kod naziva kafica kod nas ili nekih splavova da daju imena po svecima. Ili na primer imena bolnica itd. Desava se da neka kompanija ima simbol koji mora da menja. Na primer simbol zvona sa crkvenog tornja itd.

7. Desava se da odredjeni logo i simbol postaju kontraverzni, pa kompanija mora da uradi novi dizajn logotipa.


PRIMERI REDIZAJNIRANIH LOGOTIPA

























DIZAJNIRANJE WEB SAJTA-PREDNOSTI KOMPANIJE KOJA IMA I KOJA ULAZE U SVOJ SAJT-VISESTRUKO POVECANJE PROFITA

TITAN DIZAJN, dizajn sajtova za web.
Titan dizaj agencija iz Beograda Srbija, Montenegro, Bosna i Hercegovina.
Telefon +381 64 17 39 157
mail: titandizajn.rs@gmail.com

TITAN DIZAJN, izrada web sajta i izrada web stranica, multimedijalne prezentacije, dizajn web stranica dizajn web sajtova

Obratite se najboljima. Titan Dizajn agencija iz Beograda Srbija.

Pogledajte primere naših radova i saznajte više.




Mnoge svetske kompanije navode primere uspešnosti e-business-a:
Oracle je izgradio celu kampanju oko tvrdnje da je uštedeo milijardu dolara koristeći sopstveni Internet-baziran softver.

Cisco vrši 80% svog poslovanja on-line, koristeći Web za sve: od kontrole inventara do zapošljavanja.
IBM tvrdi da je uštedeo stotine miliona dolara u svakom kvartalu preko očuvanja svojih kupaca i kupoprodajom on-line.

Herman Miller, proizvođač starinskog kancelarijskog nameštaja sa Novog Zelanda, koristi Internet za sopstveno preispitivanje.


1. Malim ulaganjem omogucujete da se reklamirate putem vaseg web sajta!!!

2. Malim ulaganjem omogucujete da veliki broj ljudi poseti Vaš web sajt. Da sazna vise o vama, vasem proizvodu. Dobar nacin da se promovisete za dzabe!

3. Budite medju bolje rangiranim na Google i ostalim vodećim pretraživačima

4. Time konstantno ulazete u svoj imidz!

5. Ono sto je najvaznije povecavate vas profit!


Titan Dizajn BEOGRAD, SRBIJA.

Dizajniranje web sajta,
izrada svih vrsta web prezentacija



Svaka web stranica na sajtu mora biti konzistentna i tako koncipirana da ne remeti citaoca ili osobe koja zeli informaciju na sajtu. Kod izrade sajta najbitnije je da koncept bude jednostavan i da se stranice lako ucitavaju. Sajtovi koji nisu jasno definisani i koji nepotrebnim detaljima zbunjuju korisnika nisu dobri. Korisnik se ne vraca na takve sajtove a broj klika na stranicama se gubi. Sajtovi koje potrosaci slabo posecuju gube ili ne dobijaju page rank sto je vrlo vazno za pozicioniranje vaseg sajta na svim pretrazivacima, a najvise na google svetskom pretrazivacu.

Dizajn web sajta prepustite dizajnerima firme Titan Dizajn. Nas tim strucnjaka sa web expertom, art direktorom, programerom i seo analiticarem zadovoljice sve vase potrebe. Povecacete profit i povecace se uspeh vaseg poslovanja.

1. Vas sajt mora biti pregledan da se i dete moze snaci na njemu.
2. Vas sajt mora da bude interesantan i zanimljiv za posetioca. Sajt mora da privlaci paznju.
3. Sadržaj na Vasem sajtu mora da bude pregledan, jasno koncipiran, a struktura web sajta mora lako da se prati. Posetilac ne sme da se zamara tražeći određenu stranicu. Svaka stranica treba biti udaljena najviše 2 do 3 klika.
4. Vas sajt se mora brzo ucitavati.
5. Sajt mora da izaziva odredjene simpatije kod korisnika, zbog toga da bi ga korisnik redovno posecivao.

[SIZE 5]redizajn web sajta[/SIZE]
1 Da li je vas web sajt davno dizajniran?
2 Konkurencija ima bolji web sajt pa ste vi nezadovoljni izgledom vaseg sajta.
3 slaba posecenost sajta je takodje jedan od razloga za redizajn sajta.
4 Klijent slabo saradjuje sa vama zbog loseg izgleda vase stranice.
5 Firma ili kompanija je napredovala i zeli vrhunski i profesionalni web dizajn.
TITAN DIZAJN BEOGRAD PROFESIONALNO DIZAJNIRANJE I REDIZAJN WEB SAJTA





dizajn web sajta

[SIZE 7]NUDIMO 3 DIZAJN PAKETA[/SIZE]

[SIZE 5]1. Basic web stranice[/SIZE]
Basic web stranica podrazumeva:
a) Do 10 strana
b) Do 20 slika
c) Prijava sajta na pretraživače
d) Forma za slanje poruke na stranici kontakt
e) Tehnologija CSS HTML PHP
f) domen i hosting
G) pravljenje twitter naloga i povezivanje sa puno ljudi iz istih i slicnih delatnosti, povezivanje sa facebookom i pravljenje grupe

Ovaj paket je veoma povoljan za one firme kje nemaju velike internet ambicije vec zele samo da se reklamiraju u smislu da ljudi znaju za njih, zatim za sajtove koji su informativnog karaktera
Želite da prezentujete vašu kompaniju ili delatnost na internetu, basic web stranice su najbolje za to.
sve gore navedeno ulazi u cenu od

260 eura

[SIZE 5]2. Standard web paket[/SIZE]

Standard web stranica podrazumeva:
a) Do 20 strana
b) Do 40 slika
c) Forma za slanje poruke na stranici kontakt
d) Prijava sajta na pretraživače + usluge seo marketinga mesec dana.
e) Tehnologija CSS HTML PHP
f) domen i hosting
g) klijent dobija dizajn jedinstvenog koncepta
h) klijen dobija CMS za stranicu po zelji (to znači da stranicu koju zelite da osvezavate ili joj sami dodajete sadrzaj i menjate tekst).
i) pravljenje twitter naloga i povezivanje sa puno ljudi iz istih i slicnih delatnosti, povezivanje sa facebookom i pravljenje grupe

Standard web paketi su idealni za veće firme i restorane i manje klubove, kafiće, barove, a koji imaju potrebu da menjaju sadrzaj na jednoj ili dve web stranice
sve gore navedeno ulazi u cenu od
460 eura

[SIZE 5]3. Luxury web CMS stranice[/SIZE]
a) 30+ strana
b) galerija slika neograničeno
c) Forma za slanje poruke na stranici kontakt
d) Prijava sajta na pretraživače + usluge seo marketinga dva dana.
e) Tehnologija CSS HTML PHP
f) domen i hosting
g) klijent dobija dizajn jedinstvenog koncepta
sve gore navedeno ulazi u cenu od
960 eura

LUXURY WEB PAKET JE UPARAVO JEDINSTVEN ŠTO KLIJENT SAM OSVEŽAVA SADRŽAJ SVOJIH STRANICA, DODAJE I BRIŠE SLIKE. JEDNOM REČJU IMA POTPUNU KONTROLU NAD SVOJIM SAJTOM
Mogućnost izmene sadržaja sajta samostalno
Luxury web paket je namenje korisnicima koji imaju potrebu da menjaju sadržaj na skoro svim stranama. Dakle korisniku (klijentu) ostavljamo potpunu kontrolu nad sajtom.
Titan Dizajn vam nudi besplatnu obuku kako da koristite CMS, pa uredjivanje vaše stranice možete obavljati potpuno samostalno. CMS je koristan za veće kompanije, velike korporacije, ili firme koje imaju potrebu da često menjaju sadržaj na stranama.

Naš cilj je usmeren ka izradi jedinstvenih web sajtova, web aplikacija, internet marketingu i tehničkoj podršci svim našim Korisnicima.
Dizajn svake stranice je oveoma bitan. Jako je vazno da od klijenta dobijemo sto bolji sadrzaj i sto vise textova, kako bi imali sto raznovrsnije dizajn resnje.

TITAN DIZAJN je profesionalna dizajn agencija iz Beograda, koja već dugi niz godina pravi internet prezentacije i web aplikacije.

Web sajt je licna karta Vašeg poslovanja. Na sajtu se predstavljate ko ste i cime se bavite, ono sto je vasa delatnos, misija kontakti, vasi proizvodi i znanje koje nudite, usluge!

Ako Vam je potrebna izrada web stranica, tako da Vi dobijete ono što želite na lak i pristupačan način. Titan dizajn je agencija koja Vam je potrebna.Na Vama je samo da od mnoštva opcija odaberete ono što je za Vas najbolje, a nama prepustite sve ostale detalje.



logo design


dizajn web sajtova
izrada logotipa


skola kosarke beograd

wine bar beograd

in vino wine bar


odmor na zlataru