[k!LleR]

eL!Te - pro gamer :

Kako bi nam pokazali gdje ste sve bili , koje ste zemlje obisli - mozete putem ovog linka :

http://douweosinga.com/projects/visitedcountries


Evo gdje sam ja sve bio :

Rammstein je njemačka hard rock i metal grupa. Osnovan je u Berlinu 1994. godine. Njihov muzički stil je teško definisati. Sami članovi grupe se smatraju predstavnicima Tanzmetala (njem. Metal za ples), a tekstovi njihovih pjesama imaju dosta morbidne i kontroverzne teme.[1] Do danas su prodali više od 12 miliona albuma širom svijeta, od toga više od pola u Njemačkoj.

Albumi :
Herzeleid - izdan 24. septembra 1995
Sehnsucht - izdan 22. augusta 1997
Live aus Berlin - izdan 31. augusta 1999
Mutter - izdan 2. aprila 2001
Reise, Reise - izdan 27. septembra 2004
Rosenrot - izdan 27. oktobra 2005
Völkerball - izdan 17. novembra 2006

Singlovi :
Du riechst so gut - album Herzleid - izdan 24. augusta 1995
Seemann - album Herzleid - izdan 8. januara 1996
Engel - album Sehnsucht - izdan 1. aprila 1997
Du hast - album Sehnsucht - izdan 18. jula 1997
Das Modell - cover - izdan 23. novembra 1997
Stripped - cover - izdan 27. jula 1998
Asche zu Asche - album Live aus Berlin - izdan 15. januara 2001
Sonne - album Mutter - izdan 12. februara 2001
Links 2 3 4 - album Mutter - izdan 14. maja 2001
Ich will - album Mutter - izdan 10. septembra 2001
Mutter - album Mutter - izdan 25. marta 2002
Feuer frei! - album Mutter - izdan 14. oktobra 2002
Mein Teil - album Reise, Reise - izdan 26. jula 2004
Amerika - album Reise, Reise - izdan 13. septembra 2004
Ohne dich - album Reise, Reise - izdan 22. novembra 2004
Keine Lust - album Reise, Reise - izdan 28. februara 2005
Benzin - album Rosenrot - izdan 7. oktobra 2005
Rosenrot - album Rosenrot - izdan 16. decembra 2005
Mann gegen Mann - album Rosenrot - izdan 3. marta 2006

Linkovi :

http://www.rammstein.de/
http://musicmoz.org/Bands_and_Artists/R/Rammstein/

Ako bismo rekli da Bosna i Hercegovina može biti veliki izvoznik nafte, a ne samo hronični ovisnik uvoza zemalja iz bližeg okruženja, mnogi će, s pravom, pitati: Pa , kakve se to gluposti, ako može biti, zašto onda to – nije!? Začuđujuće će zvučati ako se kaže i ovo: Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja ima potencijala za izvozom nafte?! Kako to i kako se to prije nije znalo? Ili ko je autor takve teze za koju mora imati jake argumente?


Mirsad SINANOVIĆ
Prvo pitanje koje se nameće pred priču o bosanskoj nafti je: Zašto nisu nastavljena istraživanja ležišta nafte i plina u Bosni i Hercegovini, započeta prije agresije? U to vrijeme makroekonomisti i poznavatelji stanja i kretanja na svjetskom tržištu tvrdili su kako će cijena barele nafte narasti čak i do 200 dolara, a danas vidimo koliko su bili u pravu, ali su podvukli i da će to dovesti do velikog divljanja cijena naftnih derivata, što će uzrokovati poskupljenje cijena usluga javnog prijevoza, ali i prehrambenih proizvoda, a to se događa posljednjih godina u BiH. Ovo je razlog što mnogi ekonomisti kažu da većina bh. stanovnika živi na rubu ekstremnog siromaštva. Dakle, sva poskupljenja najviše pogađaju zemlje koje nemaju vlastita izvorišta nafte i vlastite rafinerije. A Bosna i Hercegovina ima izvorišta nafte, ali ih njeni stručnjaci prešutkuju ili drže u tajnosti. Kako i zašto? U razvijenom svijetu svjesni su da koliko god tragali za alternativnim izvorima energije jednostavno bez nafte ne može, a ko je ima taj je veliki bos!


Milioni tona nafte leže neiskorišteni

BiH godišnje uvozi milion i po tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde konvertibilnih maraka. Ovi podaci mogu se naći u statističkim biltenima u kojima je dat godišnji uvoz nafte, pa čak su navedene i zemlje iz kojih se uvozi. Dakle, gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije. I dok u BiH stižu tankeri i cisterne goriva, naftni stručnjaci tvrde kako na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 miliona tona! Na tuzlanskom području nafta sama izlazi na površinu pa je mještani koriste za impregnaciju drveta, pa čak i za – lijek!? Zalihe sirove nafte na području sjeverne Bosne zadovoljavale bi 30-godišnje potrebe tržišta BiH! Ovo su sve rezultati naučnih ekspertiza o kojima se rijetko govori na javnim mjestima!? Valjda stručnjaci, domaći i strani – ne lažu?! Šta ih onda sprečava da krenu u realizaciju ovih naučnih ekspertiza?

Ucjena plinom

Posebna je priča uvoz plina blizu jedne tone godišnje i to godinama iz Rusije od čije isporuke ovog energenta smo postali ovisni. U toku agresije ova zemlja nas je snabdjevala plinom, koji su u protoku krale i Srbija i Republika Srpska, da bi nakon rata državi BiH ispostavila velike račune, najmanje deset puta više od količina utroška plina, a oko plaćanja i ovakvih velikih računa Bošnjaci se ni danas ne mogu usaglasiti sa Srbima, a ni sa Hrvatima, pa je Rusija došla u poziciju da čak politički ucjenjuje čelnike državnih institucija, čime, naravno, umnogome ide naruku predstavnicima manjeg entiteta, kao po dogovoru sa Miloradom Dodikom. Strani stručnjaci su, prema lokalitetima, okumentirali nalazišta plina u Bosi i Hercegovini.
Prije agresije, projekt naftnih istaživanja “Sjeverna Bosna” išao je u nekoliko faza, a prestao je početkom 1991.godine, kada je došlo do ratnih sukoba u Republici Hrvatskoj. Iako su geološka istraživanja prekinuta, sve dosadašnje istražne radnje govore o velikim zalihama sirove nafte na području Bijeljine, Brčkog, Zvornika i obližnjih lokaliteta. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno iskazale ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije. Međutim, dokumentacija o rezultatima ovih istraživanja, iako su objavljeni prije agresije na BiH, nije nikome dostupna, pa nije teško zaključiti da je neko čuva u nekim privatnih arhivama iz sopstveničkih interesa. Najvjerovatnije da su i oni odnijeti iz tih arhiva, kao što je sve nošeno iz BiH početkom agresije. A koliko su Bošnjaci odgovorni prema dokumentima govori nedavni slučaj krađe originalnog teksta Dejtonskog sporazuma iz zgrade Predsjedništva BiH. Dakle, rezultati su javno objavljeni ranije, a danas nema dokumtacije o istraživanjima.
Do milijardi preko 50 miliona KM

Cijena domaće nafte u zemljama u okruženju tri puta je niža od cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu, što je jak razlog da o tome na vrijeme počnu razmišljati stratezi razvoja BiH. Stručnjaci za naftna istraživanja tvrde kako za nastavak istražnog projekta “Sjeverna Bosna” valja osigurati 50 miliona KM. Taj relativno visoki iznos sitnica je u odnosu na milijarde KM za uvoz naftnih derivata u BiH?! Da u bilo kojoj zemlji u našem okruženju treba 50 miliona, a da se zna da će se s njima doći do nafte, ovaj novac bio bi pronađen preko noći i sve u zemlji bi držala “naftna groznica”. To se ne dešava samo u Bosni i Hercegovini, u kojoj se tri naroda ne bi mogla usaglasiti i oko “crnog zlata”, a da niti jednog trenutka ne pomisle na siromašne narode. Nafta bi preokrenula bh. ekonomiju za tri stotine i šezdeset stepeni, ali o tome niko ne vodi računa, kao da je ovome narodu “određeno” ekstremno siromaštvo, pa ga oni i ne mogu promijeniti.
Stručnjaci za naftnu privredu procjenjuju kako će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri miliona tona nafte! Nije teško izračunati da bi BiH od velikog uvoznika naftnih derivata i kroničnog ovisnika o cijenama goriva u okruženju mogla postati značajan izvoznik. Ali, BiH leži na mrtvom kapitalu, a baca živi novac poreznih obveznika, ali zato nema para za razvoj i nauku, pa ni za socijalne fondove, kao da je nekakva trgovina usud ove zemlje. Naftna istraživanja u BiH počela su još 1989. godine i tada su i strani mediji objavljivali rezultate o velikim nalazištima nafte u BiH, a od tada se nije ništa uradilo, čak nije iskopala niti jedna bušotina. Vjerovatno su strani istraživači, isprepadani početkom rata pobjegli glavom bez obzira, samo da su dalje od ovih prostora. Pa, i nafte! Važnije im je bilo glavu sačuvati. Američki “Amoco” za vrijeme komunističkog sistema uložio je 12 miliona dolara u projekt naftnih istaraživanja “Dinaridi” na području Hercegovine. Ta istraživanja govore kako na dubini od pet do šest hiljada metara postoje ležišta nafte na području Stoca, Nevesinja i Trebinja. “Amocova” istraživanja govore kako se najveće ležište nafte u Hercegovini nalazi na području Drežnice.

Američki “Amoco” uložio 12 miliona dolara

Možda bi urednik ugledne američko-bosanske novine “Peta strana svijeta” mogao doći do Amerikanaca iz “Amoca” te ih motivirati, ili biti sprega kako bi se oni vratili u BiH i nastavili sa istraživanjima što bi ishodilo “crnim zlatom” u Bosni i Hercegovini. Početna geološka istraživanja govore o naftnom ležištu od čak 500 miliona tona! Je li moguće da kršna Hercegovina leži na poljima nafte? Valjalo bi stupiti u kontakt s tom amaričkom kompanijom i vidjeti što se eventualno može dalje učiniti. Dokumantacija “Amocovih” istraživanja nalazi se navodno u “Energoinvestu” i rafineriji Bosanski Brod, ali o njoj u ovim firmama niko ništa – ne zna?! Sigurno je u nekim privatnim arhivama, kako bi neko u nekoj trgovini njome mogao i ucjenjivati. Zato je neophodan kontakt sa “Amocom” u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nedavna eksplozija plina u Gornjim Dubravama kod Tuzle aktualizira geološka istraživanja zemnog plina, a nas posljednjih godina ruska firma, s kojom je sklopljen ugovor o uvozu gasa, politički ucjenjuje?! Očito, izlazak iz ovoga vrzinog kola ovisi mnogo od budućih političkih događanja u zemlji. Izgleda, svi pozitivni ekonomski pomaci unaprijed su osuđeni na neuspjeh. Naprosto, stranci samo kažu da je ulaganje u bh. ekonomiju politički rizik, ne samo ekonomski! Zbog političke nestabilnosti, niko ne zna šta će se desiti u naredne dvije godine. Kao da je usud šutjeti i čekati u ovome ekstremnom siromaštvu. A ispod nas su tone “crnog zlata”.